Iran na rubu: gospodarska kriza i rat prijete podjelom zemlje!

Iran na rubu: gospodarska kriza i rat prijete podjelom zemlje!

Situacija u Iranu dramatično se pogoršala u posljednjih nekoliko dana. Prije tjedan dana Izrael je pokrenuo vojni napad na iranske objekte koji je imao brojne posljedice na zemlju i njezin narod. Ovi su napadi bili usmjereni i na vojna postrojenja i na iranski kontroverzni nuklearni program. Posebno su pogođena glavna mjesta za proizvodnju nafte i plina, uključujući plinsko polje Južni Pars i rafineriju Asaluyeh, koje su bombardirane FAZ prijavio.

Neposredni učinak ovih napada bio je dramatičan pad iranskog rijala, koji je pao za 18 posto tijekom početnih napada. Kako bi stabilizirala destabiliziranu valutu, vlada je zabranila trgovanje devizama, a web stranicama više nije dopušteno prikazivati ​​informacije o cijenama dolara ili kriptovaluta. Osim toga, iranska središnja banka pokušava spriječiti mogući bijeg kapitala dok je burza u zastoju. Benzin se racionira na benzinskim postajama u zemlji, što dovodi do dugih redova i dodatno pogoršava ionako napetu gospodarsku klimu.

Ekonomska bijeda i stalne sankcije

Ovi oružani sukobi pogoršavaju ionako jadnu gospodarsku situaciju u Iranu. Prije rata, zemlja se borila sa stopom inflacije od preko 35 posto; Siromaštvo i sve manja srednja klasa su svakodnevnica. Uvjete života stanovništva pogoršava i česta nestašica struje i vode. Zapadne sankcije, koje su se pojačale pod Trumpovom administracijom od 2018., izvršile su ozbiljan pritisak na iransko gospodarstvo. Iznad svega, izvoz nafte, koji predstavlja najvažniji izvor prihoda zemlje, ozbiljno je pogođen mjerama, iako Kina, kao glavni kupac, može pomoći samo u ograničenoj mjeri.

Ali nisu samo sankcije krive za ovu krizu. Korupcija i loše upravljanje dodatno su oslabili gospodarske strukture zemlje, kao što pokazuje skandal oko tvrtke za trgovinu čajem Debsh. Kaže se i da državne tvrtke imaju koristi od sankcija, dok privatne tvrtke trpe posljedice. Promatrači vide sumorne izglede za budućnost zemlje: očekuje se duboka gospodarska kriza, a mnogi skeptici se pitaju mogu li sankcije zapravo dovesti do preispitivanja vlade. Primjeri iz zemalja poput Kube i Venezuele pokazuju da sankcionirani režimi često ne odustaju od prijestolja niti skreću sa svog kursa.

Politička i društvena situacija

U međuvremenu, unutarnja politička situacija u Iranu postaje osjetno gora. Omid Nouripour, potpredsjednik Bundestaga i političar Zelene stranke, upozorava na moguću eskalaciju sukoba između Irana i Izraela, što bi moglo imati kobne posljedice za cijelu regiju, pa tako i za Izrael. Situaciju opisuje kao potencijalni "požar" i zahtijeva da sve strane pokažu maksimalnu suzdržanost kako bi se zaustavila spirala nasilja i zaštitilo civilno stanovništvo. Civilno stanovništvo posebno pati zbog napete situacije, s nestašicom goriva i osnovnih potrepština diljem zemlje.

Među stanovništvom raste nemir. Mnogi pokušavaju napustiti Teheran, dok je iransko vodstvo poduzelo malo mjera civilne obrane. Nema zračnih uzbuna i protuzračnih skloništa, ljudi žive u stalnoj nesigurnosti, a antirežimska klima dodatno se suzbija uhićenjima i gašenjem interneta.

U međunarodnom kontekstu, glavni ministri vanjskih poslova, uključujući njemačkog Johanna Wadephula, pozvali su Iran da se vrati pregovorima o svom nuklearnom programu bez preduvjeta. To su podržali i čelnici G7, koji su jasno rekli da Iran ne bi trebao imati pristup nuklearnom oružju.

Katastrofalna ekonomska i socijalna situacija u Iranu i dalje je vruća tema. Stručnjaci su skeptični oko toga hoće li strane sankcije doista dovesti do promjene političkog ponašanja u Iranu ili će pritisak dovesti do toga da režim dodatno učvrsti svoju kontrolu nad civilnim društvom. Ostaje pitanje što će se dalje dogoditi za zemlju i kakve će posljedice sukob imati za regiju.