CDU odbacio dob za odlazak u mirovinu: Stabilnost zajamčena do 2031.!

CDU odbacio dob za odlazak u mirovinu: Stabilnost zajamčena do 2031.!

U posljednjih nekoliko dana rasprava o mirovinskom osiguranju u Njemačkoj dobila je zamah. Poseban fokus je na pitanju dobi za odlazak u mirovinu. CDU u Baden-Württembergu, na čelu s ministricom gospodarstva Katherinom Reiche, zauzeo je jasan stav: ne bi trebalo biti povećanja dobi za odlazak u mirovinu do 2029. To je stajalište ponovio Winfried Mack, glasnogovornik za ekonomsku politiku CDU-ove parlamentarne skupine. Izričito je istaknuo da se u ovom zakonodavnom razdoblju ne bi trebalo povećavati dob za odlazak u mirovinu, iako će se dobna granica za standardnu starosnu mirovinu do 2031. postupno podizati na 67 godina. SWR, duže radno vrijeme moglo bi se činiti potrebnim, ali CDU nastoji pružiti pozitivne poticaje kako bi starije osobe dulje ostale u radnom vijeku.

U sklopu mirovinske reforme kao važan koncept predstavlja se nova aktivna mirovina. Time se umirovljenicima daje mogućnost neoporezive zarade do 2000 eura, što bi im nakon odlaska u mirovinu moglo znatno poboljšati materijalno stanje. Ova se inicijativa smatra korakom u poticanju radnika nakon zakonske dobi za umirovljenje da sudjeluju na tržištu rada. Mack nije isključio mogućnost da bi se u budućnosti moglo razmisliti o višoj dobnoj granici za odlazak u mirovinu, što se vidi iz pogleda na zemlje poput Danske, gdje je dobna granica za umirovljenje od 70 godina već postavljena od 2040. No, kritičari, poput Verene Bentele, predsjednice socijalnog udruženja VdK, upozoravaju da treba uzeti u obzir pritisak na ljude koji više ne mogu raditi iz zdravstvenih razloga i pozivaju na poboljšanje općih uvjeta, na primjer kroz više mjesta za vrtiće i pomoć za njegu.

Važne promjene i izazovi

Rasprava o mirovinskoj reformi koja je u tijeku također se može shvatiti kao reakcija na demografske promjene i s njima povezanu zabrinutost oko siromaštva u starijoj dobi. Savezna vlada najavila je da bi se razine mirovina trebale stabilizirati na 48 posto prosječnog bruto dohotka do 2031. godine. Ta se stabilizacija provodi putem subvencija iz saveznog proračuna, no to bi dugoročno moglo dovesti do financijskih izazova. Prema Rentenportal, također će se uspostaviti fond održivosti za jačanje mirovinskih financija.

Što se tiče načina umirovljenja, dobna granica ostaje 67 godina, iako osobe koje su uplaćivale mirovinsko osiguranje starije od 45 godina i dalje mogu otići u mirovinu bez odbitka. Osim toga, od 2026. uvest će se prijevremena mirovina, prema kojoj će se 10 eura mjesečno uplaćivati ​​na mirovinsku štednju za svako školsko dijete u dobi od 6 do 18 godina. Međutim, kritičari ističu da bi mnogi kameni temeljci sadašnjih reformi, poput aktivnih mirovina, prvenstveno mogli koristiti umirovljenicima s višim primanjima, dok socijalno slabije skupine jedva da imaju koristi.

Stvarnost umirovljenika u Njemačkoj

Prema Deutschlandfunk, stvarnost je često otrežnjujuća. Više od 61 posto umirovljenika prima manje od 1200 eura neto mjesečno. Posebno je zabrinjavajuća situacija samaca, pri čemu svaka treća osoba raspolaže s manje od 750 eura neto. Zakonsko mirovinsko osiguranje, koje se financira putem tekućeg sustava, suočava se s velikim izazovima zbog demografskih kretanja. Stručnjaci upozoravaju na sve veća financijska uska grla, koja bi mogla biti pogoršana sve većim troškovima života i pripadajućih mirovinskih prava. Znanstveni savjetodavni odbor Ministarstva gospodarstva jasno daje do znanja da bi ovaj razvoj mogao dovesti do "naglo rastućih problema s financiranjem".

Sve u svemu, jasno je da se mirovinska politika u Njemačkoj suočava s promjenom koja sa sobom donosi i nove mogućnosti i značajne izazove. Nadolazeće promjene zahtijevaju dobru ruku države i društvenih udruga da poduzmu prave mjere i prije svega osiguraju da buduće generacije ne ispaštaju zbog odluka današnjih političara.