Studenti kao čistačice? Vruća rasprava oko čistoće u školama!

Studenti kao čistačice? Vruća rasprava oko čistoće u školama!

Prijedlog gradonačelnika Schwäbisch Gmünda izaziva mnogo razgovora: djeca i mladi bi trebali pomoći u čišćenju svojih učionica. Ova ideja, koja je u regiji dočekana smireno, ipak je izazvala pravu buru. Propisi vezani uz usluge čišćenja stolova i metenja već su dio svakodnevice u mnogim školama. Glavni razlog rasprave je nada u jačanje samoodgovornosti studenata i istovremeno postizanje financijskog rasterećenja lokalnih vlasti. Kako piše PZ News, to bi moglo rasteretiti grad za do 250.000 eura godišnje.

No prijedlog također izaziva jasne kritike. Skeptici, uključujući predstavnike gradonačelnika Enzkreisa, pitaju se kako se zapravo mogu postići značajne uštede metenjem ili usisavanjem. Ističe se i da je održavanje školskih zgrada zapravo u rukama gradova i općina, koji se i sami sve više bore s financijskim poteškoćama. U tom kontekstu, ministar unutarnjih poslova Thomas Strobl (CDU) također se prisjeća vlastitih iskustava s čišćenjem učionica - aktivnosti koju ne smatra traumatičnom, ali kontroverza sada govori mnogo o državnoj politici.

Pogled na pravni okvir

Ali kako to pravno izgleda? Ministarstvo kulture Baden-Württemberga smatra da ne postoji dovoljan pravni okvir za zapošljavanje studenata kao čistačica. Dopuštene su samo obrazovno motivirane društvene aktivnosti, a prijedlog bi mogao ostaviti dojam da su učenici lijeni. To kritiziraju ne samo predstavnici učenika, već i predstavnici roditelja, koji se boje da će odgovornost prebaciti strukturne probleme. Glasovi iz [Stuttgarter Nachrichten](https://www.stuttgarter-nachrichten.de/content.reinigungsarbeiter-an-schulen-die-putz-deb atte-wurf-ein-besseres-licht-auf-schueler-voellig-zu-unrecht.46073e09-6c39-4b86-a906-4e88341148e1.html) tvrde da škole ne djeluju kao zamjena za osoblje za čišćenje koje bi djeca trebala učiti, a ne čistiti.

Paralelno s ovom raspravom, u Njemačkoj već postoje pristupi dobrovoljnom uključivanju studenata u čišćenje, primjerice putem studentskih tvrtki koje preuzimaju posao čišćenja. U inozemstvu, poput Japana i Singapura, učenici čiste svoje učionice svaki dan i to je dio njihove školske kulture. Ne radi se samo o čistoći, već i o timskom duhu i osjećaju odgovornosti, kako izvještava NA-DR. Suočavanje s aktualnom raspravom postavlja temeljna pitanja o vrijednostima i odgovornosti u obrazovanju.

Zaključak: Osjetljiva tema s mnogo aspekata

Rasprava o tome da učenici održavaju školske sobe čistima više je od pukog pragmatičnog prijedloga. Dotiče se i pitanja obrazovanja, odgovornosti i financijskog opterećenja općina. Ostaje za vidjeti kako će se smiriti temperamenti oko ovog pitanja i hoće li se pronaći kreativna rješenja koja će voditi računa i o čistoći i o edukaciji.