Feministička utopija: Queens na Schillerovim danima u Dortmundu!

Feministička utopija: Queens na Schillerovim danima u Dortmundu!

U sklopu ovogodišnjih Schillerovih dana u Dortmundu, predstava “Kraljice” izaziva oduševljenje. Redateljica Marie Senf u svojoj predstavi predstavlja klasične likove iz Schillerove “Marije Stuart” u potpuno novom svjetlu. Umjesto očekivanog sretnog završetka, produkcija vodi publiku u svijet koji spaja mitske i futurističke elemente. Na početku izvedbe Elizabeta I. i Marija Stuart pojavljuju se iz predimenzionirane skulpture utrobe, što već signalizira jasnu izjavu o feminističkoj perspektivi djela. Dovodi se u pitanje patrijarhalni rodni poredak, koji je bio jak u Schillerovu izvorniku. Kako prenosi Rheinpfalz, ovo djelo nije samo adaptacija, već i kritička revizija konzervativnih rodnih teorija koje je autorica propagirala u 18. stoljeću, te tako predstavlja most prema feminističkim književnim istraživanjima.

Ali o čemu se radi u feminističkim revizijama? Pogled na literaturu pokazuje da povijesne adaptacije "Marije Stuart" kao što su "Elisabeth" Charlotte Birch-Pfeiffer i "Marija Stuart u Škotskoj" Marie von Ebner-Eschenbach već stavljaju žensku perspektivu u središte. Ta su djela ne samo razvila potencijal feminističkih razmatranja, nego su i potaknula raspravu o kanonizaciji ženske književnosti. Ovi su aspekti detaljno obrađeni u književnim istraživanjima, primjerice kod Barbare Becker-Cantarino. Fokus na rodne uloge i kritičko ispitivanje struktura muške dominacije središnje su teme njezina rada.

Ogledalo rodnih uloga

Feministička perspektiva koja je posebno jasna u “Queens” rezultat je godina rasprava o rodnom identitetu i emancipaciji žena. U svojim analizama Becker-Cantarino kritizira tradicionalno mušku književnu znanost, koja je često obezvrijeđivala žene i njihova djela. Kontrola muških pisaca nad ženskom književnom produkcijom, koju ona opisuje kao "rodnu cenzuru", ostaje središnja točka u raspravi o rodnoj ravnopravnosti u književnosti.

Prikazivanje žena kao idealiziranih ili demoniziranih figura u srednjem vijeku pomoglo je jačanju stereotipnih rodnih uloga. Becker-Cantarino koristi primjer kako bi opisala kako se slika o ženi postupno mijenjala društvenim promjenama u 18. i 19. stoljeću. Književna produkcija žena dovela je do diferenciranije slike o ženama i dovela u pitanje patrijarhalne strukture vremena.

Odlazak u nove dimenzije kazališne umjetnosti

Kombinacija suvremenog kazališta i dubinske književne analize unosi dašak svježine u festival i poziva publiku na razmišljanje. Predstava “Kraljice” postaje impresivan primjer kako se produkcije mogu koristiti i kao platforma za društvene rasprave – u duhu Schillerovih bezvremenskih tema.