Palmer se bori protiv grafita: 5000 eura za informacije u Tübingenu!
Boris Palmer, gradonačelnik Tübingena, kritizira grafite kao društvenu pošast i nudi nagrade za informacije.

Palmer se bori protiv grafita: 5000 eura za informacije u Tübingenu!
Val neovlaštenih grafita zahvatio je Tübingen. Boris Palmer, gradski nestranački gradonačelnik, u više je navrata izrazio nezadovoljstvo povećanjem ilegalnih operacija prskanja. Osobito nakon otkrića novih grafita na svježe dizajniranom području u parku objekata na Europaplatzu, nedugo prije njegova otvaranja, Palmer se osjeća prisiljenim reagirati ofenzivno. U objavi na Facebooku, on opisuje grafite kao "štetočinu" i poziva da se ta djela zabrane u društvu. Prema Palmeru, dotrajali javni objekti dovode do primjetnog društvenog propadanja. Kako bi se tome suprotstavio, već je ponudio nagradu od 5000 eura za informacije o prskalicama, što naglašava hitnost njegove poruke. Gradski proračun trpi zbog visokih troškova uklanjanja grafita, što znači da nedostaje sredstava za druge važne poslove.
Druga žarišna točka su grafiti u središtu grada, posebice na drvoredu platana na otoku Neckar. Ovdje nisu pogođena samo stabla, već i povijesne građevine kao što su sveučilišna crkva, gradska vijećnica i nova aula sveučilišta. Palmer poziva građane da takve zločine odmah prijave policiji. Poziva se na broj za hitne slučajeve 110 koji se može koristiti prilikom uočavanja počinitelja na djelu. Ove godine već je bilo nekoliko uhićenja prskača, što pokazuje da gradsko društvo reagira. Za Palmera ti postupci nisu samo smetnja, već uznemiravanje koje ide ruku pod ruku s jasnim nedostatkom poštovanja prema očuvanju povijesnih spomenika.
Reakcije javnosti i novonastale rasprave
Situacija također postavlja pitanja o društvenom značenju grafita. Dok Palmer ovo doživljava kao kriminalno ponašanje, ne može se poreći u društvenoj raspravi da su grafiti također prepoznati kao oblik umjetnosti u mnogim kontekstima. Grafiti se u akademskoj raspravi često promatraju kao simbol zločina, što se promatra i iz perspektive kriminologije. Prakse pisanja grafita stoje između ilegalnih radnji i umjetničkog izražavanja, što se ističe u raznim diskursima, poput članka Akademska zajednica opisuje.
Palmer se intenzivno pozabavio problemom i koristi svoje kanale na društvenim mrežama kako bi skrenuo pozornost na problem. Njegov post – “AGAB (Svi pisci grafita su kopilad)” – ilustrira njegov ogorčen stav. U krugovima prskača takve javne kritike često se doživljavaju kao poticaj za nastavak akcija. Ipak, Palmer ostaje uporan i poziva na široku potporu stanovništva u borbi protiv sve raširenijeg fenomena grafita. Nada je da se zajedničkim snagama može zaustaviti propadanje javnih površina.
Ukratko, može se reći da je Tübingen u ozbiljnoj borbi za očuvanje svojih javnih prostora. Čini se da je apel Borisa Palmera hitniji nego ikad, budući da troškovi uklanjanja grafita predstavljaju značajan teret za grad i mogu brzo dovesti do financijskog pritiska s kojim se trenutačno suočavaju mnogi gradovi.
Za više informacija o tome kako se grafiti percipiraju u društvu, zainteresirani mogu pogledati i opsežnu analizu ove teme Akademska zajednica baciti.