Uhićenje poricatelja holokausta: Razotkriven antisemitizam u Starnbergu!

Uhićenje poricatelja holokausta: Razotkriven antisemitizam u Starnbergu!

Dana 7. listopada 2025., 70-godišnji njemačko-kanadski državljanin uhićen je od strane javnog tužitelja u Münchenu i Glavnog stožera policije Gornje Bavarske u Starnbergu. Muškarca se sumnjiči da je u više navrata počinio kazneno djelo poticanja na mržnju te da je koristio protuustavne registarske oznake. Ovo uhićenje izvršeno je na temelju naloga za uhićenje istražnog suca Okružnog suda u Münchenu, nakon što su istrage Povjerenika za antisemitizam Bavarskog pravosuđa i Inspektorata kriminalističke policije otkrile informacije o navodnim djelima koja su se dogodila od studenog 2022. do kolovoza 2025.

Optuženi nije nepoznat jer je već više puta osuđivan za slična kaznena djela. Navodi se da je na platformi za razmjenu poruka Telegram objavljivao videozapise u kojima je agitirao protiv Židova i širio desničarski ekstremistički sadržaj. Između ostalog, tvrdio je da su plinske komore u Auschwitzu izgrađene samo kao kulise nakon rata. Ostali navodi uključuju lažne tvrdnje o 11. rujnu 2001., koje također imaju antisemitske prizvuke. Sve se to dogodilo u klimi koju karakterizira porast dezinformacija i govora mržnje, posebice putem digitalnih platformi.

Pravna pozadina negiranja holokausta

U Njemačkoj je poricanje holokausta ne samo društveni nego i pravni tabu. Neke osnovne zakonske odredbe uvedene su još 1960-ih u borbi protiv poricanja nacističkih zločina. Ove zakonske mjere došle su kao odgovor na val antisemitskih incidenata u društvu. Već je tada bilo jasno da pobuna i poricanje zločina nacionalsocijalizma predstavljaju ozbiljne prijetnje.

Njemački Bundestag je 25. travnja 1985. odlučio da će se poricanje holokausta goniti kao zasebno kazneno djelo. Ovo je bio ključni korak jer je Savezni ustavni sud 2018. jasno dao do znanja da poricanje holokausta ne potpada pod zaštitu slobode izražavanja. Bundestag je zatim postrožio odjeljak 130. Kaznenog zakona kako bi osigurao da takve zločine automatski goni javni tužitelj. Zakonski okvir odražava hitnost s kojom Njemačka mora govoriti protiv antisemitizma i mržnje.[bpb] izvještava da je parlamentarna rasprava o ovim pitanjima i danas od velike važnosti.

Aktualni razvoj i društvena relevantnost

Nedavni incidenti bacaju svjetlo na stalne društvene izazove u suočavanju s antisemitizmom. Uhićenje 70-godišnjaka pokazuje da je širenje desničarskih ekstremističkih i antisemitskih sadržaja u porastu, posebice na digitalnim mrežama. Ovo nije samo njemački problem, već se razvio u međunarodni fenomen koji karakteriziraju mreže u različitim zemljama.

S obzirom na sve veću važnost digitalnih komunikacijskih kanala i pojavu govora mržnje na ovim prostorima, reagirali su i političari. U lipnju 2020. donesen je zakon protiv desnog ekstremizma i zločina iz mržnje koji nameće strože kazne za prijetnje na internetu. Društvena rasprava o antisemitizmu i potrebi pomoći u borbi protiv dezinformacija aktualnija je nego ikada te je također u fokusu budućih pravnih propisa, budući da koalicijski partneri iz Unije i SPD-a planiraju zabraniti manipulativne prakse.

Ukratko, uhićenje navodnog poricatelja holokausta ostaje važan korak u borbi protiv antisemitizma i poticanja. To pokazuje da je, unatoč zakonskoj osnovi i društvenoj angažiranosti, pred nama još puno posla kako bismo vodili otvoreni dijalog o ovim gorućim problemima i dali onima koji su pogođeni da se jave.