Uhićenje poricanja holokausta: antisemitizam u Starnbergu izložen!
7. listopada 2025. godine u uhićenom je njemačko-kanadski državljanin u Neuburg-Schrobenhausen zbog poricanja holokausta. Istrage su u tijeku.

Uhićenje poricanja holokausta: antisemitizam u Starnbergu izložen!
7. listopada 2025. godine uhitilo je 70-godišnjeg njemačko-kanadskog državljanina u uredu općeg tužitelja u Münchenu i policijskog sjedišta Oberbayern North u Starnbergu. Muškarac se sumnja da je nekoliko puta bio kriv za sediciju i koristio je neustavne likove. Ovo uhićenje dogodilo se na temelju naloga za uhićenje Okružnog suda u Münchenu, nakon što je istraga od strane službenika za antisemitizam bavarske pravde i inspekcije kriminalne policije pokazala informacije o navodnim aktima koji su se dogodili od studenog 2022. do kolovoza 2025. godine.
Optuženi nije nepoznat jer je nekoliko puta osuđen za slična djela. Kaže se da je objavio videozapise na platformi za poruke Telegram, u kojima je pojurio protiv Židova i distribuirao sadržaj izuzetno desničarskih sadržaja. Između ostalog, tvrdio je da su plinske komore u Auschwitzu izgrađene samo kao pozadina nakon rata. Ostali navodi uključuju lažne tvrdnje o 11. rujna 2001., koje pod tonovima također nose anti -semitske. Sve se to dogodilo u klimi, koju karakterizira porast dezinformacija i govora mržnje, posebno digitalne platforme.
Pravna pozadina poricanja holokausta
U Njemačkoj je poricanje holokausta ne samo društveno, već i pravno tabu. Neke temeljne pravne odredbe uvedene su u 1960 -ima kako bi nastavile protiv uskraćivanja nacionalnih socijalističkih zločina. Te su se pravne mjere dogodile kao odgovor na val anti -semitskih incidenata u društvu. Čak je i tada postalo jasno da sedicija i poricanje zločina nacional -socijalizma predstavljaju ozbiljne prijetnje.
Dana 25. travnja 1985. njemački Bundestag odlučio je da će poricanje holokausta biti procesuirano kao zasebno djelo. To je bio presudan korak jer je savezni ustavni sud u 2018. jasno dao do znanja da poricanje holokausta ne spada pod zaštitu slobode izražavanja. Bundestag je tada pooštrio odjeljak 130 Kaznenog zakona kako bi osigurao da takve zločine automatski procesuira javni tužitelj. Pravni okvir odražava hitnost kojom Njemačka mora progovoriti protiv antisemitizma i mržnje. [BPB] izvještava da je parlamentarna rasprava o tim pitanjima i danas od velike važnosti.
Trenutačni razvoj i društvena relevantnost
Najnoviji incidenti bacaju svjetlo na postojeće društvene izazove u suočavanju s anti -semitizmom. Uhićenje 70-godišnjeg muškarca pokazuje da se širenje desničarskih radikala i antisemitski sadržaj povećava, posebno u digitalnim mrežama. To nije samo njemački problem, već se razvio u međunarodni fenomen koji karakteriziraju mreže u različitim zemljama.
S obzirom na sve veću važnost kanala digitalne komunikacije i razvoj govora mržnje u tim sobama, politika je reagirala. U lipnju 2020. donesen je zakon protiv desnog ekstremizma i kriminala iz mržnje, koji više kažnjava prijetnje na Internetu. Društvena rasprava o anti -semitizmu i potrebi da se pomogne u borbi protiv dezinformacija je više nego ikad, a također je u fokusu budućih pravnih propisa, poput planiranja koalicijskih partnera Unije i SPD -a za zabranu manipulativnih praksi.
Ukratko, uhićenje navodnog poricanja holokausta ostaje važan korak u borbi protiv antisemitizma i sedicije. To pokazuje da, unatoč pravnim zakladama i društvenom angažmanu, pred nama je još puno posla kako bi se vodio otvoreni dijalog o tim gorućim problemima i dao pogođeni glas.