Ogromni gubici šuma u Amazoniji: Što to znači za našu klimu?

Ogromni gubici šuma u Amazoniji: Što to znači za našu klimu?

U brazilskoj Amazoni situacija u prašumama dramatično se pogoršala: od 1985. ondje je izgubljeno oko 52 milijuna hektara prirode, što je područje veće od cijele Španjolske. Sveukupno, gubitak u Brazilu od početka evidencije je zabrinjavajućih 111,7 milijuna hektara, što je više od tri puta više od površine Njemačke. Ove alarmantne brojke dolaze iz inicijative MapBiomas, koji analizira satelitske snimke i koji se sastoji od sveučilišta, nevladinih organizacija i tehnoloških kompanija.

U gotovo pet stoljeća do 1985. godine, 60 posto današnjeg zemljišta u Brazilu već je bilo pretvoreno u poljoprivredu, rudarstvo i gradove. No šokantno je da se većina ove transformacije, 40 posto, dogodila u samo četiri desetljeća između 1985. i 2024. Godine između 1995. i 2004. osobito su bile najveće krčenje šuma. Posljednje desetljeće obilježilo je ubrzano krčenje šuma zbog klimatskih utjecaja, degradacija tla i kontinuirano širenje poljoprivrednog zemljišta.

Utjecaj klime i šumski požari

Posljedice ovog krčenja šuma su dramatične: udio prirodnih područja u Brazilu pao je s 80 posto u 1985. na samo 65 posto u 2024. Najveća močvara na zemlji, Pantanal, obilježila je svoje cikluse poplava, a 2024. se smatra najsušnijom godinom u posljednjih 40 godina. Godine 2024. vodena površina u Pantanalu bila je nevjerojatnih 73 posto ispod prosjeka za godine do 2024., što je rezultiralo razornim šumskim požarima. U Cerradu, brazilskim vlažnim savanama na jugoistoku, oko 40 milijuna hektara prirodne vegetacije posječeno je tijekom posljednja četiri desetljeća - pad od 28 posto.

Usred ovih zabrinjavajućih događaja, predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva obećao je "nultu deforestaciju" za Brazil do 2030. Ova najava očekuje se na nadolazećoj globalnoj klimatskoj konferenciji COP30 u studenom u Belému u regiji Amazone, gdje su pitanja kao što su zaštita klime i krčenje šuma na dnevnom redu. Unatoč ovim obećanjima, pritisak na korištenje resursa u Amazoniji ostaje visok.

Globalni napori za očuvanje šuma

Problem krčenja šuma nije samo brazilski problem, već i globalni. Na konferenciji UN-a o klimi COP26 u Glasgowu više od 100 zemalja obvezalo se zaustaviti uništavanje šuma i drugih krajolika do kraja 2030. Među potpisnicima su istaknute nacije poput Brazila i Rusije. Ipak, taj rok klimatski aktivisti kritiziraju kao prekasan, dok britanski čelnici ističu važnost šuma u ograničavanju globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa.

Deklaracija o borbi protiv krčenja šuma podržana je financijskim paketom vrijednim preko 20 milijardi dolara. Ovaj sporazum obuhvaća zemlje diljem svijeta u kojima se nalazi više od 85 posto svjetskih šuma, što uključuje i amazonsku prašumu. Unatoč tim međunarodnim okvirnim uvjetima, jasno je da krčenje šuma, posebice u Amazoniji, nastavlja nezaustavljivo napredovati. Sljedećih nekoliko godina je ključno da se stvarno napravi razlika.