Prvi moždani pacemaker protiv Parkinsonove bolesti ugrađen u Njemačkoj!

Prvi moždani pacemaker protiv Parkinsonove bolesti ugrađen u Njemačkoj!

U impresivnoj medicinskoj inovaciji, novi tip moždanog pacemakera za Parkinsonovu bolest prvi je put ugrađen u Njemačkoj u 69-godišnjeg pacijenta u Sveučilišnoj bolnici Würzburg. To se dogodilo sredinom lipnja 2025. godine i predstavlja značajan napredak u liječenju ove složene bolesti. Kako Svijet objavljeno je da se duboka stimulacija mozga, za koju se koristi pacemaker, smatra dugoročno učinkovitom opcijom za pacijente s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću.

Parkinsonova bolest manifestira se simptomima poput usporenih pokreta, drhtanja i ukočenosti mišića, što ima golem utjecaj na svakodnevni život oboljelih. Duboka moždana stimulacija ima za cilj ublažiti ove simptome slanjem električnih impulsa specifično u određene regije mozga. Novi pacemaker, koji se ugrađuje ispod ključne kosti, spojen je na elektrode koje imaju 16 kontakata. Ova tehnika omogućuje precizniju i individualniju prilagodbu stimulacije, što značajno poboljšava tretman.

Napredak kroz modernu tehnologiju

Dodatni softver koji dizajnira terapiju na temelju slika mozga pacijenata podiže ovaj inovativni tretman na novu razinu. Liječeni pacijent je samo tri tjedna nakon zahvata rekao da osjeća značajna poboljšanja. To pokazuje da moderna medicina tu ima dobre ruke. Srećom, više od 1,2 milijuna ljudi u Europi živi s Parkinsonovom bolešću, a taj bi se broj mogao udvostručiti do 2030. Stoga postoji hitna potreba za daljnjim napretkom u medicini kako bi se pomoglo tim ljudima.

Deep Brain Stimulation Working Group nudi opsežne informacije za pacijente o ovom postupku, koji se istražuje ne samo za Parkinsonovu bolest, već i za psihijatrijske poremećaje kao što su teška depresija i opsesivno-kompulzivni poremećaj. Glasno gesundheitsinformation.de Individualne konzultacije mogu se odvijati samo u osobnim razgovorima sa stručnjacima koji mogu realno predočiti dobrobiti i rizike liječenja.

Povijesni kontekst i buduće perspektive

Korijeni istraživanja Parkinsonove bolesti sežu daleko u prošlost. James Parkinson opisao je simptome ove bolesti u svom poznatom "Eseju o drhtavoj paralizi" još 1817. godine. Međutim, tek je 1993. godine po prvi put izvedena bilateralna duboka moždana stimulacija na pacijentu. Od tada su tisuće pacijenata diljem svijeta uspješno liječene ovom metodom. Aktualne studije pokazuju da ova stimulacija ne samo da može biti korisna u uznapredovalim slučajevima, već bi također mogla ponuditi dobrobiti u ranim fazama, posebno kada postoje prvi znakovi fluktuacija u učinkovitosti.

Elektrofiziološka osnova i točan način djelovanja duboke moždane stimulacije se dalje istražuju. Ciljana područja mozga koja se tretiraju u ovom kontekstu uključuju ne samo subtalamičku jezgru za Parkinsonovu bolest, već i mogućnosti liječenja stanja kao što su distonija i esencijalni tremor. Ovi nalazi proizlaze iz raznih znanstvenih studija koje su primjeri svestranosti i relevantnosti ove tehnike liječenja Zaklada za mozak objasnio.

Za pacijente to znači nadu u život bez simptoma. Uspješno liječenje može se održati redovitim prilagodbama srčanog stimulatora mozga koje je potrebno nakon operacije. Pravilo "5-2-1" primjer je ciljanog indikacijskog testa za određivanje kada treba koristiti duboku moždanu stimulaciju.

Sveukupno, razvoj u liječenju Parkinsonove bolesti dubokom stimulacijom mozga pokazuje da inovativna medicinska tehnologija može donijeti golem napredak. Oni koji su pogođeni mogu se nadati pozitivnom preokretu u liječenju, dok istraživanja neumorno napreduju kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta života tih ljudi.