Ministri unutarnjih poslova pozivaju na strožu politiku azila protiv migracija i ekstremizma!

Ministri unutarnjih poslova pozivaju na strožu politiku azila protiv migracija i ekstremizma!

Što se događa u njemačkoj unutarnjoj politici? Na konferenciji ministara unutarnjih poslova u Bremerhavenu, koja je trajala tri dana i kojom je predsjedao senator unutarnjih poslova Bremena Mäurer (SPD), savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt jasno je dao do znanja da savezna vlada nastoji pooštriti zajednički europski sustav azila. Cilj sastanka je poslati snažan signal za smanjenje migracija. U više od 80 točaka dnevnog reda raspravljalo se ne samo o pitanjima migracija. U sklopu borbe protiv femicida obrađena je i tema elektroničkog nadzora prebivališta.

S druge strane, ministri su razgovarali o tome kako se nositi s AfD-om, posebice ako ga pravosuđe klasificira kao definitivno desno ekstremističko. Tema je eksplozivna jer AfD pomno promatra Savezni ured za zaštitu ustava (BfV). Prema Tagesschau, AfD je klasificiran kao "sigurno desničarski ekstremist" zbog svog ekstremističkog karaktera. Ova odluka temelji se na internom izvješću koje ukazuje na stavove stranke koji ne poštuju ljudsko dostojanstvo.

Desni ekstremizam u fokusu

Ured za zaštitu ustava jasno je pokazao da AfD operira etnonacionalističkom retorikom. Istraživači poput Mathiasa Quenta spominju tri glavna načela koja su dovela do toga da je stranka klasificirana kao desničarska ekstremistička: kršenje ljudskog dostojanstva, demokracije i vladavine prava. Problemi se očituju i u izjavama stranačkih članova poput Hannesa Gnaucka i Alice Weidel, koji u više navrata negativno govore o ljudima s migrantskom pozadinom. Ako je vjerovati AfD-u, oni državljani koji su migrirali iz zemalja u kojima dominiraju muslimani nisu jednaki.

Trenutna politička situacija tim je alarmantnija jer je broj nasilnih radnji desničarskih ekstremista naglo porastao. U 2024. godini evidentirano je 37.835 takvih kaznenih djela, što je povećanje od 47,4% u odnosu na prethodnu godinu. Ono što također zabrinjava je porast nasilnih desničarskih ekstremista, čiji potencijal iznosi oko 15.300 ljudi - značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Društveni učinci i izazovi

Razvoj desničarskih ekstremističkih pokreta u Njemačkoj ostaje središnje društveno pitanje. Prosvjedi, koji se često vrte oko pitanja kao što su azil i migracija, ostaju na visokoj razini. Prema informacijama iz Verfassungsschutz, oko 360 desničarskih ekstremističkih prosvjeda održano je 2024., koji su snažno usredotočeni na društvene probleme i često propagiraju antiimigrantske i antisemitske pozicije.

Politički akteri stoga se hitno moraju suočiti s ovim izazovom, koji ne stavlja na kušnju samo demokratski poredak nego i društveni suživot. AfD pametno koristi tehnički izraz “remigracija” u svom izbornom programu za savezne izbore 2025. i time se jasno pozicionira u društvenoj raspravi. Proces zabrane stranaka uskoro bi ponovno mogao postati tema jer su sve glasnije rasprave o tome kako se nositi s desničarskim ekstremističkim tendencijama.

Sva ova aktualna zbivanja pokazuju da su izazovi u politici i društvu usko povezani. Svakodnevna pitanja kao što su migracijska pitanja i suočavanje s ekstremizmom moraju se rješavati zajedno kako bi se osigurao siguran i pravedan suživot u Njemačkoj.