Njemačka i Dublinski postupak: Tko je zapravo zaostavljen?

Njemačka i Dublinski postupak: Tko je zapravo zaostavljen?

U prvoj polovici 2025. Njemačka je poslala preko 20.000 zahtjeva za preuzimanje drugim zemljama EU-a za vraćanje migranata u domovinu u sklopu Dublinskog postupka. Ali uspjeh je bio skroman, takav je i bio Svijet prijavio. Od ukupno 20.574 zahtjeva vraćeno je samo 3.109 migranata, odnosno oko 15 posto.

Posebno je napet odnos s Italijom. Unatoč 3.824 zahtjeva za preuzimanjem u Italiju, niti jedna izbjeglica nije vraćena dublinskom procedurom. To postavlja pitanja, posebno ako se uzme u obzir da je Italija istodobno prihvatila 4477 zahtjeva Njemačke, neki iz prethodne godine. Ova situacija naglašava izazove s kojima se dublinski sustav suočava.

Dublinski postupak i njegovi mehanizmi

Svrha Dublinskog postupka, koji se temelji na Uredbi Dublin III, je odrediti koja je država članica EU-a nadležna za obradu zahtjeva za azil. Postupak ima za cilj spriječiti osobu da podnese zahtjev za azil u nekoliko zemalja. Svaki zahtjev za azil razmatra se samo jednom kako bi se kontrolirala sekundarna migracija unutar Europe BAMF objasnio.

Proces je jasno reguliran: prvo podnositelj zahtjeva podnosi svoj zahtjev u poslovnici ili dolaznom centru. Održat će se osobni razgovor kako bi se razjasnila odgovornost i moguće prepreke deportaciji. U slučaju sumnje, spis se prosljeđuje nadležnom dublinskom centru koji provjerava odgovornost i može poslati zahtjev za preuzimanje relevantnoj državi članici.

Repatrijacije i tekući problemi

Brojke koje Svijet objavljeni pokazuju da su od Njemačke i druge zemlje EU tražile da primi 7.937 migranata, od čega je vraćeno 2.326 slučajeva. Međutim, povratak u Grčku pokazao se još kompliciranijim. Njemačka je htjela vratiti 3554 migranata, ali je od Atene dobila odobrenje samo u 78 slučajeva i na kraju je samo 20 izbjeglica stvarno prebačeno.

Jedan od razloga poteškoća mogli bi biti strogi rokovi i zahtjevi u dublinskom postupku, koji utječu na izvršenje povrata. Ako dođe do kašnjenja, odgovornost za provjeru azila prelazi na Njemačku, što može zakomplicirati situaciju.

Kako bi se raspravljalo o aktualnijim izazovima i poboljšanjima dublinskog sustava, EUAA redovito organizira događaje koji okupljaju nacionalna dublinska tijela. Ovi sastanci pružaju platformu za određivanje prioriteta i razmjenu stručnosti, kao na web stranici EUAA treba čitati.

Općenito, pregled prvih šest mjeseci 2025. pokazuje da je povratak unutar Europe i dalje vruća tema koja zahtijeva rješenja. Dublinski sustav suočava se s izazovima koji utječu i na države članice i na migrante i ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati u nadolazećim mjesecima.