Hesse planira obvezno javljanje za psihički bolesne osobe nakon djela nasilja!

Hesse planira obvezno javljanje za psihički bolesne osobe nakon djela nasilja!

Nakon šokantnih činova nasilja u posljednjih nekoliko mjeseci, postavlja se ključno pitanje: Kako možemo povećati sigurnost u Njemačkoj i istovremeno zaštititi prava ljudi? Posebno se u ovom kontekstu žestoko raspravlja o mogućem zahtjevu za prijavljivanje mentalno oboljelih osoba u Hessenu. Ova ideja nailazi na sve veću podršku, posebice nakon masovnih pucnjava i terorističkih napada koji bacaju sjenu na naše društvo. Prema FAZ Motivi koji stoje iza takvih djela intenzivno se istražuju kako bi se mogli bolje klasificirati. Bilo da se radi o divljanju, teroru ili atentatu – političke i društvene reakcije na to gotovo su identične, ali uzroci mogu biti složeniji.

Politički motivirana djela kojima je cilj ubiti veliki broj ljudi klasificiraju se kao teroristička djela. Događaji u Magdeburgu u prosincu i tragedija u Hamburgu samo su neki od primjera koji su naveli glavnog tajnika CDU-a Carstena Linnemanna da zatraži središnji registar za mentalno bolesne nasilne kriminalce. U Njemačkoj trenutno ne postoji takav registar. Hesse stoga planira prijaviti određene psihički bolesne osobe kod policije, što će ponovno potaknuti raspravu o privatnoj naspram javne dobrobiti.

Mentalna bolest i radikalizacija

Ali kako su psihičke bolesti i radikalizacija u konačnici povezani? Studija koja se intenzivno bavi ovom temom pokazuje da nisu svi činovi nasilja povezani s islamističkom pozadinom. Mnogi, poput Afganistanca koji je u siječnju napao vrtićku grupu u Aschaffenburgu, imali su mentalne bolesti. Ured za zaštitu Ustava ovdje ima ključnu ulogu identificirajući preko 27.000 ljudi s potencijalom za “islamizam”. Tu spada i oko 480 tzv. “prijetnji”, od kojih je oko 100 već u pritvoru. Ovi slučajevi jasno pokazuju da radikalni islamizam pogađa samo mali dio muslimanske populacije, koja se ukupno sastoji od oko 5,5 milijuna mirnih ljudi vrijeme bilješke.

Zanimljivo je da se pokazalo da psihički poremećaji mogu biti i uzrok i posljedica procesa radikalizacije. Dok neka znanstvena istraživanja ne nalaze jasnu vezu između mentalnih poremećaja i radikalizacije, druga ukazuju na povećanu vjerojatnost mentalnih bolesti kod usamljenih počinitelja, koji često dolaze iz okruženja izolacije i nedostatka podrške. Ti pojedinci često djeluju u sjeni ideoloških i ekonomskih problema koji okružuju terorizam.

Uloga savjeta i prevencije

U raspravi o obveznom javljanju postavlja se i pitanje kako adekvatno reagirati na psihičke poremećaje. Stručnjaci upozoravaju da ozbiljne psihičke bolesti, poput sumanutih ili autističnih poremećaja, mogu značajno utjecati na procese savjetovanja. Posttraumatskim stresnim poremećajima i suicidalnim mislima, koji se često javljaju kod pogođenih, potrebno je posvetiti posebnu pozornost u radu s radikaliziranim pacijentima. Ovdje su potrebni stručnjaci za brzo i učinkovito rješavanje problema kao što su: bpb ističe.

U isto vrijeme, prevencija je ključna: ako se žele izbjeći radikalne ideje, socijalna izolacija i povezani psihički stres moraju se shvatiti ozbiljno. Jer dok ideologije djeluju kao okvir koji stvara smisao, opasnost od radikalizacije ostaje uvijek prisutna – čak i među mentalno nestabilnim ljudima.

Tema stoga ostaje aktualna i složena. Potreban je osjetljiv pristup i potencijalnim počiniteljima i pogođenim skupinama u društvu. Tek tada možemo pronaći način koji dovodi sigurnost i individualna prava u skladnu ravnotežu.