Azijski stršljeni napadaju: Nova prijetnja Schleswig-Holsteinu!

Azijski stršljeni napadaju: Nova prijetnja Schleswig-Holsteinu!

Posljednjih tjedana azijski stršljeni izazvali su povećanu pometnju u Schleswig-Holsteinu. Izvještaji iz Lübecka i Tielena (okrug Schleswig-Flensburg) potvrđuju da se ove invazivne životinje, koje su 2004. unesene u Francusku robnim prijevozom iz Južne Azije, nastavljaju širiti u Njemačkoj. Rainer Borcherding, entomolog pri BUND-u, i Carsten Pusch iz NABU-a informiraju da je ova vrsta, koja je manja i tamnija od domaćeg stršljena, prodrla u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju posljednjih godina. Ondje se sada vide stotine, što i nije iznenađujuće s obzirom na klimatsku krizu koja potiče širenje vrste. [Merkur].

Što točno čini azijskog stršljena toliko opasnim? Ova vrsta stršljena ne lovi samo insekte, već i pčele. Njihova prisutnost mogla bi ugroziti ionako krhki sustav oprašivača. U Francuskoj su već dokazani negativni učinci stršljena na oprašivanje cvjetova bršljana. Prema riječima dr. Prema riječima Manfreda Verhaagha, entomologa u Prirodoslovnom muzeju u Karlsruheu, azijski stršljen jedva da ima prirodnih neprijatelja, zbog čega se može nesmetano razmnožavati. [ZDF].

Rizik za biološku raznolikost

Natjecanje za izvore hrane između azijskog stršljena i domaćih vrsta postaje sve intenzivnije. Posebno su pogođeni pčelari jer stršljen ne napada samo medonosne pčele, već i druge oprašivače koji su bitni za ekosustav. U novoj studiji otkriveno je 1449 različitih vrsta insekata u želucu legla stršljena. Ova ciljana selekcija prvenstveno utječe na vrste oprašivača kao što su bumbari i divlje pčele. Njemački pčelarski savez upozorava na dugoročne učinke koje bi ovi predatori mogli imati na naš okoliš.

EU je azijskog stršljena 2018. klasificirala kao invazivnu vrstu, što podrazumijeva mjere kontrole. Ali ne slažu se svi s planovima. Njemačke vlasti za zaštitu okoliša razmatraju aktiviranje mjera samo ako postoji akutna prijetnja bioraznolikosti, što je naišlo na oštre prosvjede njemačkog pčelarskog saveza i NABU-a. Ove udruge zahtijevaju da se borba protiv stršljena ne prebacuje na privatne osobe. Naglašavaju da bi odgovornost trebala ostati na tijelima za zaštitu okoliša, a ne dijeliti je između drugih tijela.

Praktični savjeti za pogođene

Postoje brojni savjeti o tome kako se sigurno nositi sa situacijom. Pčelarima se preporuča da svoje košnice zaštite rešetkama sa sitnim okom. Uočene stršljene poželjno je prijaviti gnijezdo nižim nadležnim tijelima zaštite prirode, najbolje uz fotografiju. Uklanjanje gnijezda se žestoko obeshrabruje jer to nije samo rizično, već može izazvati i agresivnost stršljenova. Gnijezda se često nalaze na zaštićenim mjestima kao što su šupe ili kutije za rolete, a usred ljeta stršljeni se presele u krošnje drveća. Pravi pristup je ključan ako ne želite imati nesreću da se približite gnijezdu.

Vrijeme je ključno, jer azijski stršljen nije problem samo za pčelarstvo, već predstavlja i ozbiljnu prijetnju bioraznolikosti u Njemačkoj. Sada je na vlastima da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi smanjili širenje i zaštitili domaću floru i faunu.