Spiekeroog na rubu izumiranja: klimatske promjene prijete našem otoku u Sjevernom moru!
Uelzen pruža informacije o učincima klimatskih promjena na otoke Sjevernog mora, posebno Spiekeroog, i budućim rizicima.

Spiekeroog na rubu izumiranja: klimatske promjene prijete našem otoku u Sjevernom moru!
Posljednjih godina pitanje klimatskih promjena postalo je sve goruće, a trenutne studije pokazuju drastične prognoze za budućnost naših otoka u Sjevernom moru. Sveučilište HafenCity u Hamburgu provelo je simulacije koje pokazuju da bi istočni frizijski otok Spiekeroog mogao biti prvi žrtva porasta razine mora. Izvješće az-online objašnjava da bi čak i u umjerenom scenariju s porastom razine mora od 47 cm, otok izgubio značajna kopnena područja. A najgori scenarij predviđa čak i podizanje od 140 cm, zbog čega bi od otoka gotovo išta ostalo.
Lokacija Spiekerooga posebno je kritična jer su mnoga područja otoka niža od susjednih otoka poput Langeooga. Čak i ako globalna temperatura poraste za 1,8 Celzijevih stupnjeva, dijelovi otoka mogli bi biti poplavljeni, čak i ako se poduzmu mjere zaštite obale. Prema prognozama, nad morem bi se uskoro mogli uzdignuti samo otočko mjesto i povijesna željeznička stanica s konjskim tramvajem. Savezna agencija za pomorstvo i hidrografiju (BSH) već je izvijestila o rekordnim temperaturama vode u Sjevernom moru, koje su u ljeto 2023. godine dosegle novi maksimum od 1969. od 15,8 stupnjeva, što dodatno pogoršava situaciju.
Interaktivna karta razine mora
Kako bi posljedice porasta razine mora bile još razumljivije, znanstvenici geodezije i geoinformatičari razvili su interaktivnu web kartu. Ovo vizualizira rezultate porasta razine mora i nalazi se ispod sealevelrise.hcu-hamburg.de dostupan. Prikazuje različite klimatske scenarije Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) i prikazuje broj pogođenih ljudi u sjevernoj Njemačkoj. Karta ima za cilj pružiti pregled rizika i utjecaja povećanja povezanih s klimatskim promjenama, a nadziru je istraživači kao što su Caroline Schuldt, Güren Tan Dinga i bivši zaposlenik HCU-a Philipp Loose.
Simulacije predviđaju zabrinjavajući porast razine mora do 2100. godine. U prvi plan stavljaju se ne samo ekološki aspekti, već i socio-ekonomski utjecaji na obalna staništa. Istraživanje HCU-a već pokazuje razlike između obale Sjevernog i Baltičkog mora te između različitih klimatskih scenarija, zbog čega je nužan diferenciran pogled na te izazove. Klimatske promjene već utječu na mnoge obalne krajolike i njihove usluge ekosustava.
Interaktivnost karte također omogućuje korisnicima da identificiraju klase korištenja zemljišta u opasnosti od poplava, kao što su stambena, industrijska i poljoprivredna područja. Istraživački tim nastavit će raditi na ažuriranju ovih podataka kako bi poboljšao projekcije i informirao javnost o ovim vitalnim pitanjima.
Općenito, jasno je da klimatske promjene i podizanje razine mora predstavljaju ozbiljne prijetnje našim obalnim regijama. Situacija u Spiekeroogu je simptomatična za izazove koji nas čekaju u nadolazećim desetljećima. Postoji hitna potreba za akcijom zaštite obala i stabilizacije pogođenih područja.