Društveni mediji: Mladi se bore s opasnostima ovisnosti!

Društveni mediji: Mladi se bore s opasnostima ovisnosti!

U današnjem svijetu korištenje društvenih medija čvrsto je ukorijenjeno u naš svakodnevni život. Trenutno izvješće Deutschlandfunka naglašava da 96 posto svih Nijemaca u dobi od 18 i više godina koristi ove digitalne platforme. Osobito mlađe dobne skupine imaju visoke razine simptoma nalik ovisnosti, pri čemu je pogođena gotovo jedna od dvije osobe mlađe od 20 godina. Otprilike trećina osoba u dobi od 20 do 39 godina pokazuje znakove problematične uporabe, što može imati ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje i svakodnevni život. Prosječno vrijeme provedeno na internetu iznosi nevjerojatnih tri sata i 18 minuta dnevno, a oni mlađi od 20 godina provode čak dobra četiri sata dnevno na društvenim mrežama.

Tu se postavlja pitanje: Što to znači za mlade? Studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da 11 posto mladih pokazuje znakove problematičnog ponašanja prilikom korištenja društvenih mreža. Ovdje su posebno pogođene djevojčice sa 13 posto u usporedbi s 9 posto dječaka. To se pokazalo zabrinjavajućim, pogotovo kada je 36 posto mladih stalno u kontaktu s prijateljima na internetu, a 34 posto redovito igra digitalne igrice, od čega 22 posto provodi najmanje četiri sata pred ekranom na dane igranja. Takvo ponašanje pridonosi prijetnji psihičkoj dobrobiti i može imati negativan utjecaj na svakodnevni školski i društveni život.

Uloga medijske pismenosti

Još jedan aspekt koji se ne smije propustiti u raspravi o društvenim medijima je važnost medijske pismenosti. Izvješće Savezne agencije za građansko obrazovanje pokazuje da se 95 posto djece u dobi od 12 do 19 godina svakodnevno koristi internetom, uglavnom putem pametnih telefona koji su danas gotovo sveprisutni. Najpopularnije platforme među mladima su Instagram, TikTok i YouTube. Ove društvene mreže ne igraju samo ulogu u usmjeravanju vlastitog identiteta, one također promiču društvene veze s vršnjacima. Valja napomenuti da stalna dostupnost novih sadržaja i prepoznavanje putem lajkova i komentara stvaraju natjecanje za pozornost koje može biti kobno.

SZO je već ukazala na potrebu zaštitnih mjera. Dr. Hans Henri P. Kluge poziva na pojačane napore da se više ulaže u školska okruženja koja promiču zdravlje i programe utemeljene na dokazima. Osim toga, roditelji i učitelji trebali bi primati ponude podrške i voditi otvorene dijaloge s mladima o digitalnoj dobrobiti. Važno je da mladi ljudi nauče biti odgovorni u svojim online aktivnostima i donositi informirane odluke.

Izazovi i mogućnosti

Izazov nije samo prepoznati problematično ponašanje, već i aktivno djelovati protiv njega. Prethodne studije pokazuju da problematični korisnici često pate od lošijeg mentalnog i socijalnog stanja i bore se s lošijim akademskim uspjehom. Kako bi se tome suprotstavili, mladima su potrebni programi primjereni dobi, rodu i kulturi. Pružatelji platformi imaju odgovornost za uvođenje provjere dobi i rigorozno moderiranje opasnog sadržaja.

U konačnici, ključno je pronaći ravnotežu između korištenja društvenih medija i očuvanja mentalnog zdravlja. Samo kroz otvorenu razmjenu i obrazovanje buduće generacije mogu se naučiti kako koristiti digitalne medije. U konačnici, društveni mediji toliko su duboko integrirani u živote mladih da ih neće biti moguće u potpunosti izbjeći. Uostalom, digitalni svijet ima i prednosti, kao što je prilika za društvenu podršku vršnjaka.

U vrijeme kada gotovo svaka druga mlada odrasla osoba pokazuje znakove ovisnosti, neophodne su mjere za jačanje medijske pismenosti i podizanje svijesti o izazovima povezanim s digitalnim životom. Ovdje je važno pokazati dobre vještine kako bi i buduće generacije mogle sigurno kretati kroz digitalni svijet.