NATO pod pritiskom: Stručnjaci upozoravaju na oslabljeni savez nakon summita!
Summit NATO-a u Haagu 2025. ocjenjuje se kritički; Stručnjaci upozoravaju na slab savez i neriješene izazove.

NATO pod pritiskom: Stručnjaci upozoravaju na oslabljeni savez nakon summita!
Danas, 26. lipnja 2025., održat će se izvješće o nedavno održanom summitu NATO-a u Haagu, koji politolog Carlo Mašala smatra neuspješnim. Masala vidi NATO kao oslabljen jer Ukrajina nije imala središnju ulogu na summitu, a prijetnja od Rusije nije jasno identificirana. "Nešto se događa", upozorava Masala i vidi obrambeni savez u nesigurnom stanju.
Ključna poruka summita bilo je postavljanje novog cilja potrošnje: od 2035. zemlje NATO-a trebaju trošiti pet posto svog bruto domaćeg proizvoda na obranu. Ovo se smatra pokušajem da se zadovolji američki predsjednik Donald Trump, iako postoje sumnje hoće li sve države članice doista ispuniti ovaj ambiciozni cilj. Protiv toga su se otvoreno izjasnile posebno Španjolska i Slovačka, dok je Italija nezadovoljna odlukom.
Gledajući NATO strategiju
U kontekstu ukrajinskog rata, koji i dalje igra presudnu ulogu u geopolitičkom krajoliku, zemlje NATO-a su pozvane da ojačaju svoju obranu i potporu Ukrajini. Prema izvješću ZDFheutea, središnja tema sljedećeg summita bit će jačanje ukrajinske protuzračne obrane, a za Ukrajinu će biti obećano ukupno 40 milijardi eura. Međutim, to uvelike ovisi o ishodu američkih izbora u studenom.
Situacija u Ukrajini je vojno bezizlazna, što povećava izazov za NATO. Zabrinjavajući su stalni ruski napadi na civile, osobito u Kijevu, i rastuće napetosti unutar zapadnog vojnog saveza.
Izazovi i zadaće za NATO
General NATO-a Christian Badia istaknuo je da nova strategija također zahtijeva stvaranje dileme za neprijatelja. Od izdvajanja od pet posto BDP-a za obranu ubuduće će se za vojne proračune izdvajati 3,5 posto, a za infrastrukturu i sigurnost 1,5 posto. S obzirom na globalne političke neizvjesnosti, posebice zbog fokusa SAD-a na Indo-Pacifik i izazova kao što je Kina, potrebna je jasna strategija.
Zahtjevi za većim vlasništvom od strane europskih partnera rastu jer se NATO više ne može oslanjati samo na potporu SAD-a. Carlo Masala izaziva zabrinutost oko pouzdanosti SAD-a u savezu, posebno pod Trumpom. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je suočen s kritikama nakon što je SMS poruka Trumpu ocijenjena neprikladnom dospjela u javnost.
“Hitno nam je potrebna europska strategija koja će zamijeniti trenutne doprinose SAD-a sigurnosti”, zahtijeva Masala i preporučuje rješavanje problema osoblja NATO-a i, ako je potrebno, uvođenje obveznog vojnog roka za jačanje oružanih snaga. Potrebno je ponovno promišljanje kako bi se suprotstavilo mogućoj agresivnoj vanjskoj politici Rusije, koja bi mogla staviti na kušnju državu članicu NATO-a krajem desetljeća.
NATO je osnovan 1949., tada s 12 nacija, i transformirao se tijekom godina, gradeći partnerstva s bivšim protivnicima poput Rusije. Trenutno je okosnica sigurnosne politike za 32 države članice koje trebaju tješnje surađivati u vrijeme sve većih napetosti.
Masala će sljedeće subote na filozofskom festivalu Phil.Cologne u Kölnu predstaviti svoju knjigu "Ako Rusija pobijedi. Scenarij", koja će zasigurno izazvati veliko zanimanje.