Crveno upozorenje za Remscheider Dirostahl: CO2 kriza prijeti radnim mjestima!
Dirostahl u Remscheidu bori se s visokim troškovima CO2 i slabom potražnjom, dok klimatski ciljevi opterećuju industriju.

Crveno upozorenje za Remscheider Dirostahl: CO2 kriza prijeti radnim mjestima!
Industrija čelika suočava se s ogromnim izazovima, a to pogađa i Dirostahl, tradicionalno obiteljsko poduzeće iz Remscheida s 380 zaposlenih i godišnjim prometom od oko 100 milijuna eura. Tvrtka, specijalizirana za proizvodnju kovanih komponenti kao što su bešavno valjani prstenovi i pogonska vratila za vjetroturbine, brodove i strojeve, trenutno pati od slabe potražnje i prebacila je svoju proizvodnju na skraćeno radno vrijeme. Generalni direktor Roman Diederichs naglašava da su visoke cijene energije i troškovi CO2 najveći problemi Dirostahla. Zapravo, cijena CO2 trenutno iznosi 55 eura po toni, a očekuje se da će porasti do 65 eura od 2026., što će rezultirati godišnjim troškovima CO2 od oko 1,1 milijun eura za Dirostahl.
Dirostahl godišnje troši oko 100 gigavat sati prirodnog plina koji je neophodan za proizvodnju. Međutim, elektrificiranje proizvodnje nije moguće, a vodik, iako opcija, trenutno je nedostupan i nedostupan. U europskoj konkurenciji tvrtke u Španjolskoj i Italiji imaju jasnu prednost jer ne podliježu usporedivim cijenama CO2. Osim toga, Europska unija je odgodila planirano trgovanje emisijama za cijelu Europu ETS 2 s 2027. na 2028., što dodatno komplicira uvjete za Dirostahl. Gubitak obujma proizvodnje u industriji je dramatičan: prema Udruženju industrije čvrstog oblikovanja, došlo je do pada od 12% u otvorenom kovanju u 2024., au prvoj polovici 2025. taj je gubitak već 4%.
Konkurentski uvjeti i zaštita klime
Dirostahl dobiva samo kompenzaciju za oko polovicu svojih troškova CO2, dok ne dobiva nikakvu potporu od kolega iz industrije poput Schmiedaga. Johannes Braun iz Schmiedaga poziva na "jednake uvjete" unutar EU kako bi se izbjegli nejednaki uvjeti konkurencije. Nadalje, Diederichs i Braun prepoznaju hitnost zaštite klime, ali su kritični prema logici europskog sustava određivanja cijena CO2.
Značajni su pomaci i na političkoj razini: nedavna presuda Saveznog ustavnog suda u studenom 2023. presudila je da se 60 milijardi eura planiranih za fond za klimatsku preobrazbu ne može koristiti. To bi moglo dodatno pogoršati situaciju za energetski intenzivne tvrtke kao što je Dirostahl. Njemačka ima za cilj postati klimatski neutralna do 2045., dok EU slijedi taj cilj do 2050. Cijene CO2 ovdje igraju važnu ulogu. Energetski intenzivni razvoji dio su sveobuhvatnog sustava trgovanja emisijama koji je na snazi od 2005. godine, a sada se proširuje kako bi uključio i druge sektore.
Smjer trgovanja emisijama
Bundestag je donio Zakon o prilagodbi europskog prava TEHG 2024. koji će se implementirati u njemačko zakonodavstvo. Ovaj zakon je važan kako bi se ispunili zahtjevi izmijenjene EU Direktive o trgovanju emisijama i kako bi se osigurala funkcionalnost cijelog sustava u Njemačkoj. Od 2026. doći će do prelaska s fiksnih cijena na trgovanje emisijama s cijenama koje će varirati između 55 i 65 eura, što predstavlja veliki izazov za tvrtke. Daljnji porezi bit će integrirani u europsku trgovinu certifikatima od 2027. nadalje za sektore kao što su promet i grijanje.
Njemačka uprava za trgovanje emisijama brani trenutni smjer i vidi Zakon o trgovanju emisijama goriva i planirani ETS 2 kao temeljne korake prema postizanju klimatskih ciljeva. Osim toga, 2026. uvest će se klimatski socijalni fond EU-a za potporu kućanstvima s nižim prihodima i ublažavanje posljedica određivanja cijena ugljika.
Čini se da se tvrtke sada moraju dobro snalaziti u tržišnom okruženju koje se stalno mijenja. Sa sigurnošću da je zaštita klime glavni prioritet, ostaje za vidjeti kako će Dirostahl i Co. prevladati ovaj izazov.