Zašto neki ljudi nikad nemaju seks? Istraživači otkrivaju šokantne razloge!

Zašto neki ljudi nikad nemaju seks? Istraživači otkrivaju šokantne razloge!

U opsežnoj studiji, međunarodni istraživački tim koji uključuje Max Planck institut za empirijsku estetiku (MPIEA) u Frankfurtu na Majni otkrio je zašto neki ljudi nikada nisu imali seksualna iskustva u odrasloj dobi. Najveća studija o životnom djevičanstvu nedavno je objavljena u časopisu PNAS i analizirala je podatke više od 400.000 Britanaca u dobi od 39 do 73 godine. Iznenađujuće, oko 1% ispitanika reklo je da nikada nisu imali spolne odnose. Razlozi za nedostatak seksa su složeni i očito ovise o psihološkim, društvenim i genetskim čimbenicima, kako izvještava Radiowuppertal.

Ali što to znači za pogođene ljude? Koautorica studije Laura Wesseldijk ističe da je nedostatak romantičnih i seksualnih odnosa često povezan s usamljenošću, tjeskobom, depresivnim osjećajima i općim smanjenjem dobrobiti. Ovo otkriće također se odražava u iskustvima ljudi u sličnim okolnostima. Ljudi koji nikada nisu bili spolno aktivni često su bolje obrazovani, ali se često osjećaju usamljenije, nervoznije i nesretnije.

Utjecaji na bespolnost

Istraživači su otkrili da je bespolnost zastupljenija u regijama s većom nejednakošću u prihodima. Muškarci bez seksualnog iskustva također su često bili fizički slabiji i živjeli su u područjima s manje žena. Zanimljivo je da su znanstvenici mogli genetski objasniti oko 15% razlika u životnoj bespolnosti. Ovi genetski čimbenici povezani su s inteligencijom, obrazovanjem, pa čak i neurorazvojnim poremećajima kao što je autizam, kako dodaje Medlabportal.

Rezultati pokazuju da je skupina bespolnih osoba u mladosti rjeđe konzumirala alkohol i droge te češće nosila naočale. Ove karakteristike mogu ukazivati ​​na sveukupni društveno povučeni način života, što otežava pogođenima pronaći partnera. Istraživanje također nije napravilo razliku između dobrovoljnog i prisilnog djevičanstva, što otvara dodatna pitanja.

Samoća kao zdravstveni rizik

Usamljenost se sve više prepoznaje kao značajan zdravstveni rizik. Usamljenost može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući depresiju, socijalnu fobiju, pa čak i kardiovaskularne bolesti, navodi se u preglednom radu koji sažima učinke usamljenosti na fizičko i mentalno zdravlje. Usamljenost se također smatra faktorom rizika za suicidalnost. Mnoga istraživanja pokazuju da se oko 42% odraslih osjeća usamljeno barem neko vrijeme, što je posebno alarmantno u kontekstu seksualne neaktivnosti, kako izvješćuje PMC.

Zbog toga je potreba za intervencijama za smanjenje usamljenosti još hitnija. Ovi bi nalazi mogli biti važni ne samo za kvalitetu života oboljelih, već i za društvo u cjelini. Ispada da je pitanje bespolnosti usko isprepleteno s važnim pitanjima o društvenim odnosima i mentalnom zdravlju.