Naturalizacijska kriza: Njemačka useljenička politika na raskrižju!

Naturalizacijska kriza: Njemačka useljenička politika na raskrižju!

Imigrantska politika u Njemačkoj je na udaru kritika. Unatoč golemim naporima uloženim u reformu, strategija se smatra neuspješnom. Mnogi ilegalni imigranti i dalje traže svoj put u zemlju, što gura socijalnu infrastrukturu kao što su vrtići i škole do krajnjih granica. Preopterećenost je redoslijed dana i čini se da je sposobnost općina da se integriraju na granici. Semaforska vlada svojedobno je nakon samo tri godine uvela turbo naturalizaciju za tražitelje azila, no projekt je zaustavila nova Merzova vlada. Imigranti trenutno moraju čekati pet godina da postanu njemački državljani. Prije 1999. bilo je to čak 15 godina - razdoblje koje je danas teško zamislivo, kada se društveni izazovi čine veći nego ikad. Kritičari se također žale da mogućnost zadržavanja stare putovnice razvodnjava značenje njemačkog državljanstva, kako izvještava Bild.

Ali što je s imigracijom kvalificiranih radnika? To se dogodilo 1. ožujka 2020 Zakon o kvalificiranom useljavanju stupio na snagu, značajan korak prema proširenju pravnog okvira za useljavanje kvalificiranih stručnjaka iz trećih zemalja. Uostalom, akademski i stručno kvalificirani stručnjaci sada imaju uglavnom iste mogućnosti dolaska u Njemačku. Ipak, potrebne su daljnje mjere za pokrivanje hitne potrebe za kvalificiranim radnicima, jer bez kvalificiranih radnika njemačko gospodarstvo je na rubu propasti.

Nove prilike za migrante

Obećavajući element reformi je planirano uvođenje kartice mogućnosti na temelju bodovnog sustava. Kriteriji kao što su kvalifikacije, profesionalno iskustvo, poznavanje jezika i povezanost s Njemačkom ovdje bi mogli biti ključni. Prema planovima savezne vlade, oni koji su dugo bili tolerirani trebali bi dobiti i dozvolu stalnog boravka kroz zapošljavanje kroz oportunitetni boravak, tim više što je pristup njemačkom tržištu rada građanima iz država Zapadnog Balkana sada i dalje neograničen, bez obzira na priznatu kvalifikaciju.

Dodatno će se ocjenjivati ​​administrativna provedba novih propisa do 2027. godine. Provode se kvantitativne i kvalitativne analize učinaka migracija, integracije i mogućih zlouporaba propisa, a prvi rezultati mogu se očekivati ​​već 2027. godine. Savezni ured za migracije i izbjeglice.

Kritična situacija

Izazove ne treba podcijeniti: socijalna infrastruktura sve više trpi pritisak rastuće socijalne potrošnje i rastućeg kriminala. Sve je glasniji osjećaj da je imigracijska politika pri kraju. Imidž Njemačke hitno se mora promijeniti kako bi ostala privlačna kao useljenička zemlja. Integracija stranih kvalificiranih radnika i radnika mora postati ključna točka kako bi zemlja dugoročno ostala konkurentna.

Stoga ostaje pitanje: Hoće li Njemačka uspjeti ojačati zaštitni zid protiv ilegalne imigracije i istovremeno promicati useljavanje kvalificiranih stručnjaka? Put će biti kamenit, ali o njemu ovisi budućnost zemlje.