Zeleni ministar Bayaz: Akademici bi se trebali umiroviti tek sa 68 godina!

Zeleni ministar Bayaz: Akademici bi se trebali umiroviti tek sa 68 godina!

Poziv na reformu mirovinskih propisa postaje sve glasniji u Njemačkoj. Istaknuto lice ovog pokreta je Danyal Bayaz, ministar financija Zelene stranke u Baden-Württembergu. Na njegovom dnevnom redu je kontroverzan prijedlog: diplomiranim studentima treba omogućiti odlazak u zasluženu mirovinu tek sa 68 ili 69 godina. Bild, Bayaz nastoji uzeti u obzir izazove promjenjivog svijeta rada.

Ministar svoj prijedlog obrazlaže društvenim kretanjima prema kojima akademci kasnije započinju radni vijek te su njihovi poslovi manje fizički zahtjevni od poslova radnika u obrtu i skrbi. Pojasnio je kako nije pošteno fizički vrijednim ljudima, koji često počinju trenirati već sa 16 godina, postavljati iste zahtjeve kao i akademcima. “Ljudi na napornim poslovima ne bi trebali raditi do zakonske dobi za umirovljenje od gotovo 67 godina”, rekao je Bayaz. Sam ministar studirao je komunikologiju u Hohenheimu, što mnogim studentima oblikuje njegov pogled na životnu stvarnost.

Akademici pod pritiskom

Bayazovi prijedlozi mogli bi značajno promijeniti mirovinski krajolik. Konkretno, planira osigurati da prvostupnici imaju pravo na zakonsku mirovinu u dobi od 68 godina, a magistri tek u dobi od 69 godina. Ovaj cilj je u kontekstu razmatranja održavanja prosperiteta i sustava socijalne sigurnosti u Njemačkoj. Prema izvješću T-Online jasno je da postoji potreba za stvaranjem boljeg odnosa između radnog vijeka i očekivanog životnog vijeka.

Relevantnost takvih reformi također je zanimljiva u svjetlu studije Instituta Max Planck za demografska istraživanja, koja naglašava značajno povećanje radnog vijeka u Njemačkoj. Studija pokazuje da posebno visokokvalificirani zapadnonjemački muškarci uživaju najduže profesionalne karijere, dok se radnici s niskim primanjima i niskim kvalifikacijama često suočavaju s nepovoljnim uvjetima. Ova se nejednakost mora smanjiti budućim politikama kako bi se stvorilo pravedno radno okruženje za sve. Nalazi iz ove studije ne bi se trebali podcijeniti, jer se radni vijek produžio u posljednjih nekoliko desetljeća i uskoro bi mogao stagnirati [MPIDR].

Budućnost mirovina u fokusu

Ukratko, može se reći da Danyal Bayaz svojim idejama o mirovini pokreće vrlo aktualan i relevantan diskurs. To nije samo pitanje osobne brige mnogih mladih ljudi, već i izazov za društvo u cjelini. Ravnoteža između očekivanog životnog vijeka i radnog vremena postaje sve važnija kako bi se osigurao budući prosperitet u Njemačkoj.

Ostaje za vidjeti kako će se nastaviti rasprava o reformi i koje će se konkretne mjere u konačnici provesti. Činjenica je da je sadašnja mirovinska politika pod lupom - i to ne samo za akademike, već za sve profesije i obrazovne putove u Njemačkoj.