Sve veća opasnost od šumskih požara: stručnjaci upozoravaju na uzroke i posljedice!

Sve veća opasnost od šumskih požara: stručnjaci upozoravaju na uzroke i posljedice!

Rizik od šumskih požara postao je značajan problem posljednjih godina, osobito u kontekstu klimatskih promjena. Lokalne šumarske vlasti i vatrogasne službe u Kaiserslauternu također su upozorene. Stručnjaci poput Tobiasa Adama, voditelja šumarskog ureda Otterberg i Michaela Herfurta, inspektora za katastrofe od požara za okrug Kaiserslautern, rasvijetlili su uzroke i posljedice. Ono što zabrinjava je da više od 95 posto šumskih požara uzrokuju ljudi. Glavni uzroci uključuju odbačene opuške cigareta, požare na roštilju, iskre iz strojeva i vruće automobilske katalizatore. Isključeno je spontano sagorijevanje. Dobro poznati mit da razbijeno staklo može izazvati šumske požare također se pokazao znanstveno neodrživim, kao što wochenblatt-reporter.de ističe.

“Pravilo 30-30-30” je ključno: pri temperaturama iznad 30 °C, vlažnosti ispod 30 posto i brzinama vjetra iznad 30 km/h, opasnost od požara značajno raste. Prema Adamovim riječima, takve kritične vremenske uvjete dodatno pogoršavaju klimatske promjene, produžujući sezonu šumskih požara i povećavajući rizik. Srećom, posljednjih godina u Kaiserslauternu nije bilo većih požara. Ipak, postojalo je nekoliko manjih misija, primjerice u Otterberger Schlossbergu ili u Enkenbach-Alsenbornu.

Učinkovito planiranje postavljanja i prevencija

Nakon razornog šumskog požara 1976. godine, koji je trajao 14 dana, planovi uzbunjivanja i reagiranja znatno su poboljšani. Danas vatrogasna postrojba u okrugu Kaiserslautern ima brže vrijeme odziva i najmoderniju tehnologiju na raspolaganju. Nedavno je testiran novi alarmni i operativni plan na temu “požari šuma i raslinja”. Više od 30 interventnih službi vježbalo je na padini Grafenthaler, dok je opskrba vatrogasnom vodom osigurana shuttle transportom s vatrogasnim cisternama. Također je važno da okrug ima spremne sklopive spremnike za 35.000 litara vode kako bi mogao brzo djelovati u hitnim slučajevima, kako dodaje greenpeace.de.

Preventivni projekt „Prijenos znanja kroz obrazovanje i osposobljavanje za šumarstvo i vatrogastvo“ (WiTAFFF) financira Savezno ministarstvo istraživanja s 5 milijuna eura. Cilj je ojačati suradnju između šumarskih službi, vatrogasnih postrojbi i zaštite od katastrofa te podići svijest stanovništva o zaštiti šuma. Svaki pojedinac može pridonijeti suzbijanju uzroka šumskih požara, primjerice pridržavanjem jasnih pravila za sprječavanje šumskih požara. Obrazovna kampanja pod nazivom “Brennpunkt Wald”, na primjer, prenosi sljedeće osnovne smjernice ponašanja:

• Kein offenes Feuer im Wald oder in Waldnähe entzünden.
• Grillen ist nur an freigegebenen Plätzen erlaubt.
• Rauchen im Wald ist von März bis Oktober in allen Bundesländern verboten.
• Das Wegwerfen glimmender Zigaretten aus dem Auto ist strikt untersagt.

Globalna situacija i lokalne posljedice

Međutim, situacija sa šumskim požarima nije samo lokalni problem. Šume diljem svijeta pate od posljedica ljudske aktivnosti. Na mnogim mjestima u amazonskoj prašumi namjerno se pale požari kako bi se dobilo poljoprivredno zemljište, posebno za stočarstvo i uzgoj soje. Izvješća pokazuju da je broj šumskih požara u brazilskoj regiji Amazone 2024. dosegao najveću razinu u 20 godina. I ovdje je suša, pogoršana vremenskim fenomenom El Niño i klimatskom krizom, ključni čimbenik sve većeg rizika od požara. Ova drama jasno pokazuje da je zaštita šuma od požara globalna obveza koja utječe na sve, kao što quarks.de navodi.

Sve u svemu, pokazalo se da su procesi iza šumskih požara složeni. Uz usavršavanje tehničkih sredstava i operativnih planova, edukacija i prevencija su od presudne važnosti u svakodnevnom životu. Na svima nama je da zaštitimo šume i njima održivo gospodarimo kako bi i budući naraštaji mogli doživjeti ljepotu prirode.