Porajnje-Pfalz: 13.000 mladih bez stručne kvalifikacije – prijeti manjak kvalificiranih radnika!

Porajnje-Pfalz: 13.000 mladih bez stručne kvalifikacije – prijeti manjak kvalificiranih radnika!

U pokrajini Rheinland-Pfalz mladi se suočavaju s velikim izazovom: mnogi ostaju na tržištu rada bez stručne kvalifikacije. Između 2013. i 2022. oko 76.000 mladih zaposlilo se uz plaćanje doprinosa bez završene obuke. No statistike nisu samo alarmantne – one pokazuju i neiskorišteni potencijal za kvalificirane radnike. Oko 13.000 ljudi iz ove skupine, odnosno oko trećina, nije dugoročno steklo kvalifikaciju. To proizlazi iz analize Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koju je objavila regionalna uprava Zavoda za zapošljavanje. Studija jasno pokazuje da gotovo 43 posto pogođenih mladih ljudi naknadno stječe strukovnu ili sveučilišnu kvalifikaciju, ali izazove s kojima se drugi suočavaju ne treba podcijeniti, jer n-tv izvješće.

Posljedice su ozbiljne: nedostatak kvalifikacija često dovodi do čestih razdoblja nezaposlenosti i nižih primanja. Agencija za zapošljavanje stoga preporuča ovoj skupini pružiti veću potporu i ciljanu motivaciju za daljnje kvalifikacije. S obzirom na nadolazeće demografske promjene i sve veći jaz u vještinama, ovaj korak postaje sve hitniji.

Nedostatak kvalificirane radne snage kao hitan problem

Nedostatak kvalificiranih radnika središnji je problem u njemačkom svijetu rada. Aktualni monitoring kvalificiranih radnika od strane Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi (BMAS) pokazuje da će samo u sljedećih pet godina na tržište rada ući 618.000 ljudi bez kvalifikacija. To je u usporedbi sa samo 396.000 slobodnih radnih mjesta pomoćnika. To jasno pokazuje nepokrivenost tržišta za hitno potrebne kvalificirane radnike i nastavit će dovoditi do uskih grla u nadolazećim godinama, kako BMAS objašnjava na svojoj web stranici.

Demografske promjene također izravno utječu na stanje zaposlenosti. Kako baby boomeri budu odlazili u mirovinu, ponuda rada će se smanjivati. Hitno su potrebne strategije za ublažavanje ovog pada. To uključuje aktiviranje nezaposlenih osoba, starijih osoba koje ostaju dulje u radnom vijeku te integraciju useljenika na tržište rada. Proširenje tjednog radnog vremena također se raspravlja kao jedna od mogućih mjera za suzbijanje nadolazeće nestašice, prema BIB.

Izazovi tržišta rada

Sudjelovanje u radnoj snazi ​​uvelike se razlikuje od regije do regije. Dok je udio stranih zaposlenika veći u urbanim područjima, situacija je napeta u ruralnim područjima. Mlađi ljudi s poviješću useljavanja često su više pogođeni, što ima negativan učinak na sudjelovanje na tržištu rada. Ipak, ističe se da strani radnici mogu odigrati važnu ulogu u ublažavanju demografskih izazova.

Aktualni razvoj u industriji nije ništa manje zabrinjavajući. Gube se radna mjesta u kemijskoj i automobilskoj industriji, dok su se nove prilike pojavile u sektorima u nastajanju, poput poluvodiča. Izazovi su raznoliki i zahtijevaju dobru ruku u implementaciji rješenja.

Demografske promjene, digitalizacija i globalizacija zahtijevaju preispitivanje politike i gospodarstva. Nedostatak kvalificiranih radnika može se učinkovito riješiti samo kroz ciljane mjere za promicanje kvalifikacija i njihovu prilagodbu potrebama moderne industrije. I dalje je ključno ne izgubiti iz vida one mlade ljude koji bi se mogli naći sa sve manjim izgledima za posao bez kvalifikacija.