Azijski stršljen: Crveni alarm za Schleswig-Holstein i Donju Sasku!

Azijski stršljen: Crveni alarm za Schleswig-Holstein i Donju Sasku!

Azijski stršljen postaje sve rašireniji u Njemačkoj, a nedavna viđenja u Schleswig-Holsteinu zabrinjavaju ne samo pčelare već i zaštitnike prirode. Glasno Merkur Već je bilo nekoliko izvještaja u Donjoj Saskoj, dok su prva viđenja sada potvrđena u Lübecku i Tielenu (okrug Schleswig-Flensburg). Rainer Borcherding iz BUND-a i Carsten Pusch iz NABU-a dobili su pregled razlika u odnosu na domaćeg stršljena: azijski stršljen je manji, ima tamnije tijelo i upadljivo žuta stopala.

Podrijetlom iz jugoistočne Azije, azijski stršljen (Vespa velutina) uveden je u Francusku 2004. putem prijevoza robe. Od tada se neumitno proširio Europom - proces koji se smatra nepovratnim. Ono što je posebno alarmantno je da populacija stršljenova u Njemačkoj raste velikom brzinom. “Usred ljeta, stršljeni se sele u viša gnijezda u krošnjama drveća, gdje predstavljaju ogromnu prijetnju našim domaćim populacijama kukaca,” upozorava dr. Manfred Verhaagh, entomolog u Prirodoslovnom muzeju Karlsruhe. ZDF danas izvještava o prijetnji koju azijski stršljen predstavlja za bioraznolikost - gotovo da nema prirodnih neprijatelja i može se razmnožavati bez ograničenja.

Utjecaj na pčelarstvo

Utjecaj na pčelarstvo je ogroman. Azijski stršljeni imaju jaku glad za insektima, što posebno šteti pčelinjim zajednicama. Prema studiji objavljenoj u Njemački pčelarski savez objavljeno, ovi stršljeni jedu gotovo sve vrste insekata na koje naiđu na cvijeću - uključujući medonosne pčele, bumbare i mnoge druge oprašivače. Ovakvim utjecajima ne ugrožavaju se samo pčelari, već i cjelokupna izvedba oprašivanja u našim ekosustavima, ističu u udruzi pčelara. Sve manja populacija oprašivača ima dalekosežne posljedice za poljoprivredu i biološku raznolikost.

EU je 2018. dodao azijskog stršljena na popis invazivnih vrsta. Države članice dužne su poduzeti mjere za borbu protiv te vrste. U mnogim saveznim državama, uključujući Baden-Württemberg, već postoje platforme za prijavu gnijezda stršljenova kako bi se poduzele rane mjere protiv širenja. Gnijezda treba prijaviti nižim nadležnim tijelima zaštite, najbolje uz fotografiju. Pokušaji da sami uklonite gnijezda nisu samo opasni, već često i neučinkoviti.

Savjetuje se oprez!

Azijski stršljen nije agresivan i obično ne napada ljude sve dok se ne približite gnijezdu. Njihovi su ubodi bolniji, ali manje otrovni od uboda njihovih europskih srodnika. Ipak, savjetuje se oprez, osobito alergičarima, jer mogu izazvati i teške reakcije. "Gnijezda treba profesionalno ukloniti jer su u početku veličine rukometne lopte u primarnoj fazi, a kasnije mogu postati znatno veća na velikim stablima", objašnjava Verhaagh. Situacija nije zabrinjavajuća samo za pčelare – urbana gnijezda u stambenim naseljima mogu predstavljati i zdravstveni rizik.

Kombinacija odgovornog profesionalnog zbrinjavanja i podizanja javne svijesti bit će ključna u budućnosti kako bi se spriječilo daljnje širenje azijskog stršljena i njegov negativan utjecaj na naš ekosustav. Ima ponešto za sve ljubitelje prirode i pčelare!