Mirovina u opasnosti? Zeleni pozivaju građansko vijeće za nova rješenja!

Mirovina u opasnosti? Zeleni pozivaju građansko vijeće za nova rješenja!

U raspravi o budućnosti mirovinskog osiguranja političarka Zelenih Ricarda Lang zalaže se za uvođenje građanskog vijeća. Ona naglašava da je mogućnost sudjelovanja građana u Njemačkoj vrlo ograničena na saveznoj razini. Prema Langu, posebno mlađa generacija gubi povjerenje u postojeći mirovinski sustav, dok generacija "boomera", rođena između kasnih 1950-ih i kasnih 1960-ih, sada odlazi u mirovinu. Empirijske studije pokazuju da 82 posto Nijemaca ima dojam da ih se politički ne čuje. Lang zagovara da građani trebaju zajedno raspravljati o sustavima socijalne sigurnosti i ističe prevelike zahtjeve koje pred njih postavljaju doprinosi za socijalnu sigurnost. Zbor građana mogao bi razviti vrijedne preporuke za djelovanje, koje bi zatim mogle biti predstavljene Bundestagu.

Ali kako funkcionira takav zbor građana? Prema informacijama iz dnevne vijesti Sastoji se od 160 nasumično odabranih ljudi u dobi od 16 i više godina, koji su hitno potrebni da odražavaju mišljenja i različitost društva. Ovaj oblik sudjelovanja građana u Njemačkoj ima dugu tradiciju. Od 1972. godine bilo je ukupno 298 postupaka u kojima je bilo uključeno oko 35.500 osoba. Cilj je odražavati društvo kroz reprezentativne skupine. Međutim, do sada se aktivnosti vijeća građana nisu evidentirale centralno, što će se sada promijeniti.

Sudjelovanje građana i izravna demokracija

Važnost većeg sudjelovanja građana naglašena je i rezultatima istraživanja inicijative “More in Common”. To pokazuje da je većina Nijemaca nezadovoljna stanjem demokracije. Prema Vijeće građana 70,3 posto ispitanih slaže se da je za jačanje povjerenja u demokraciju potrebno više prilika za sudjelovanje građana. Više od 64 posto podržava uvođenje vijeća građana za izradu prijedloga rješenja. Kombinacija nasumično izvučenih zborova građana i općenacionalnih referenduma smatra se iznimno pozitivnom.

Sudjelovanje građana ne samo da može riješiti probleme, već i ojačati politički interes i povjerenje u demokraciju. Lang žestoko zagovara da takve procedure postanu obvezujuće kako bi se izbjeglo fiktivno sudjelovanje. Ističe da je 160 članova posljednjeg zbora građana predsjedniku Bundestaga Schäubleu iznijelo konkretne zahtjeve koji bi trebali omogućiti ozbiljnu raspravu o temama.

Vijeća građana kao pioniri promjena

Posljednjih godina zborovi građana su sve više u fokusu. Između 2010. i 2019. održavalo se prosječno šest zborova građana godišnje, dok ih je između 2020. i 2023. bilo gotovo 30 godišnje. Ovaj razvoj pokazuje da potreba i interes za izravnom demokracijom raste. Zbor građana slijedi strukturirani proces: počevši od definiranja tema i nasumičnog odabira sudionika do savjeta i razvoja preporuka za djelovanje. Takve bi se preporuke uskoro mogle primijeniti i na mirovinsku politiku kako bi se donekle zatvorio jaz između društva i politike.

Rasprava o vijećima građana i izravnoj demokraciji je, dakle, u punom jeku. Političko odlučivanje moglo bi ne samo postati transparentnije nego i pravednije kroz glasove građana. U konačnici, radi se o tome da ljudi koji su pogođeni političkim odlukama također imaju priliku aktivno sudjelovati u njima.