Trump pokazao plan za mir u ratu u Gazi – Hamas pod pritiskom!

Trump pokazao plan za mir u ratu u Gazi – Hamas pod pritiskom!

U aktualnoj situaciji na Bliskom istoku napetosti su se produbile nakon što je američki predsjednik Donald Trump predstavio novi mirovni plan. Dana 1. listopada 2025. Trump je predstavio plan od 20 točaka s namjerom pobuditi nade u deeskalaciju rata u Gazi. O konceptu se razgovaralo na sastanku s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. S obzirom na tešku situaciju, Trump je Hamasu dao rok od "oko tri ili četiri dana" da odgovori na plan. Ovaj bi rok mogao biti ključan za sljedeće korake u ovom složenom sukobu, koji je već pogodio mnoge ljude, kao [Schwarzwälder Bote](https://www.schwarzwaelder-bote.de/content.lage-im-ueberblick-warten-auf-hamas- Answer-trump-sets-frist.969b6fb6-1572-47f2-880b-d57280f82d0c.html) izvješća.

Mirovni plan uključuje, među ostalim, oslobađanje svih 48 izraelskih talaca u roku od 72 sata. Zauzvrat bi Izrael želio osloboditi nekoliko stotina Palestinaca iz zatvora. Osim toga, planirano je postupno povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze. Uzbudljivo je to što članovi Hamasa mogu dobiti amnestiju pod uvjetom da predaju oružje. Te bi ponude, barem u teoriji, mogle predstavljati korak prema miru. Međutim, unutar Hamasa postoji zabrinutost da plan služi interesima Izraela i stoga se na njega gleda sa skepsom, primijetio je visoki dužnosnik Hamasa.

Reakcije iz susjednih zemalja i međunarodne zajednice

Reakcije na Trumpov plan su različite. Egipat, Turska i Katar pozdravili su prijedlog, dok Netanyahuovi krajnje desničarski koalicijski partneri vrše pritisak na vladu da pripoji Pojas Gaze. Na međunarodnoj razini, čelnici kao što su François Macron i António Costa podržavaju plan i zalažu se za rješenje s dvije države. Palestinske vlasti također su pozdravile prijedlog i vide ga kao korak u pravom smjeru. Savezni ministar vanjskih poslova Johann Wadephul opisao je plan kao "jedinstvenu priliku" za mir i humanitarnu pomoć. Ujedinjeni narodi također su spremni pružiti podršku, uključujući humanitarnu pomoć, kako bi se ublažila katastrofalna situacija u Pojasu Gaze, kako izvještava ZDF.

S druge strane, međutim, postoji zabrinutost da bi Hamas možda oklijevao osloboditi sve svoje taoce odjednom, što bi smanjilo njegovu pregovaračku moć. Francuska, Njemačka i Britanija pozvale su militantnu islamsku skupinu da pristane na plan. Vrijeme ističe, a politički pritisak raste da se pregovori poguraju naprijed. Nije zanemaren ni sigurnosni aspekt: ​​plan poziva na obuku palestinskih policijskih snaga od strane međunarodnih snaga kako bi se spriječili budući sukobi.

Pogled u povijest mirovnog procesa

Pogled na bliskoistočni mirovni proces pokazuje da su uloženi brojni diplomatski napori usmjereni na rješavanje sukoba između Izraela i Palestinaca. Rukovanje Yitzhaka Rabina i Yassera Arafata 1993. simboličan je datum u ovoj povijesti. No unatoč svim naporima ulaganim desetljećima, sukob ostaje neriješen. Kritičari često kritiziraju nedostatak političke volje na objema stranama i stalne akte nasilja, koji pomiču fokus s upravljanja sukobom na rješavanje sukoba. Sporazum iz Osla iz 1990-ih, primjerice, u početku je budio nade, ali one se nisu ispunile.

S obzirom na najnoviji razvoj događaja, pitanje je može li Trumpov plan donijeti željenu promjenu. Potpora nekih međunarodnih aktera mogla bi pomoći u napredovanju pregovora, dok bi u isto vrijeme bilo jasno da još postoje mnogi kameni spoticanja. Ostaje za vidjeti kako će Hamas reagirati na plan i je li mir na vidiku ili će se patnje ljudi u Pojasu Gaze nastaviti, kako Wikipedia iscrpno pokazuje.