Posljednje spaljivanje vještica u Kölnu: Otkriveno mračno poglavlje

Posljednje spaljivanje vještica u Kölnu: Otkriveno mračno poglavlje

Mračna povijest lova na vještice ostavila je duboke tragove u Kölnu. Posebno je dojmljiv slučaj mladog Entgena Lenartsa. Entgen, koja je imala samo deset godina, ispitana je u Frankenturmu 1655., gdje je izjavila da je već 30 puta bila na plesu vještica i da se posvetila vragu. Njezina je karijera tragična: otac joj je ubijen, a majka otišla s drugim muškarcem. Siročetu poput nje tada je bilo posebno teško, što je vjerojatno potaknulo njezine optužbe. Zbog svoje starosti nije odmah pogubljena, već je morala izdržati tri godine u zatvorskoj kuli prije nego što joj je 18. veljače 1655. odrubljena glava i potom spaljena. Ovo je bilo posljednje službeno dokumentirano pogubljenje zbog vještičarenja u Kölnu, gdje se mogu naći ukupno 103 optužbe i suđenja za vještičarenje. Od toga, 38 ih je završilo javnim pogubljenjem, zastrašujućim dijelom povijesti koji ksta.de detaljno prati.

Ali zašto se takve grozote događaju? Ludilo za lovom na vještice doseglo je vrhunac u 16. i 17. stoljeću. Povjesničari poput Irene Franken ističu da su okolnosti društvenih kriza, poput epidemija ili ratova, često jednostavno zahtijevale žrtvene jarce. Deseci tisuća ljudi, uglavnom žena, ubijeni su u Njemačkoj. U Kölnu su, primjerice, 34 žene, dvoje djece i dva muškarca morali izgubiti život zbog optužbi za vještičarstvo. Često su žene iz siromašnih sredina smatrane lakim metama, što kliotop.hypotheses.org ističe u svojim analizama.

Vještičarenje i denuncijacija

Knjiga “Hexenhammer”, prvi put objavljena 1487. godine, dala je potreban legitimitet progonima i sadržavala upute za ispitivanje i mučenje. Mnogi kršćanski običaji teško su se mogli odvojiti od magije, pa se često događalo da su prijave susjeda ili poznanika pokretale istrage. Gradsko vijeće Kölna provelo je početnu istragu, koja je potom proslijeđena nadbiskupskom sudu. Iako su oslobađajuće presude bile moguće, ova je privilegija rijetko bila proširena na optužene.

Postupci su slijedili specifičan obrazac koji je uključivao psihičko i fizičko mučenje kako bi se iznudila priznanja. Korišteni su vještičji testovi poput testa vodom iako su bili službeno zabranjeni. U to je vrijeme vjerovanje u vještice i njihove moći bilo rašireno. Povjesničari bilježe preko 40.000 do 60.000 pogubljenja u Europi, a oko 80% žrtava bile su žene, što također impresivno prikazuje dramatičnost ovog vremena. Wikipedia dodaje da su alarm o magiji vještica i strahovi povezani s njom bili duboko utkani u društvenu strukturu.

Nasljeđe lova na vještice

Učinci ovih progona i danas se osjećaju u društvu, jer još uvijek postoji spolna i društvena stigmatizacija. U svom radu o lovu na vještice u Kölnu, Gerd Schwerhoff pokazao je da mnoge od tih povijesnih procesa nije oblikovalo samo praznovjerje, već i društveni čimbenici poput siromaštva i marginalne egzistencije. Predavanje, koje je također objavljeno u Bensbergovim protokolima, nudi impresivan pregled i ilustrira koliko je tanka linija bila između sumnje i prosuđivanja.

Sve u svemu, ostaje za reći da je povijest lova na vještice u Kölnu i drugdje mračni podsjetnik na ono što može nastati iz društvenog straha i neznanja. Razmišljanje o tim događajima i dalje je ključno za podizanje svijesti o pravdi i humanosti u naše vrijeme. Lekcije iz prošlosti ne smiju se zaboraviti.