Vlada planira uštedjeti 3 milijarde eura na novcu građana!

Vlada planira uštedjeti 3 milijarde eura na novcu građana!

Federalna vlada je pod pritiskom kada je u pitanju novac građana. Značajne uštede od 1,5 milijardi eura planirane su za 2026. i još 1,5 milijardi eura za 2027. Ključna točka za te uštede je broj primatelja potpore. No Ministarstvo rada i socijalne skrbi ne može iznositi konkretne brojke i poziva se na “utvrđene pretpostavke”. To izaziva nezadovoljstvo i već je izazvalo pitanja javnosti. Kao Slika izvješća, bez jasnih podataka teško je razumjeti vladine planove.

U 2025. troškovi novca građana porast će na gotovo 43 milijarde eura. To otvara nova pitanja. Kako dolazi do tako visoke potrošnje i koje su konkretne mjere vezane uz to? Ministar Bärbel Bas najavio je da će se štednja provesti strožim sankcijama za one koji ne žele raditi i intenzivnijom borbom protiv rada na crno. Ali ni ovdje nema preciznih podataka o pogođenim osobama niti o slučajevima rada na crno.

Štednje i reforme u novcu građana

Građanska naknada, koja je donesena 2022. kao reforma temeljnog osiguranja i stupila na snagu početkom 2023., zamijenila je dosadašnju naknadu za nezaposlene II, poznatiju kao Hartz IV. Kritičari, posebice iz CDU/CSU, FDP i AfD, izrazili su zabrinutost zbog rastućih troškova. Troškovi u 2023. godini iznosili su 42,6 milijardi eura – što je povećanje od 16 posto u usporedbi s prethodnom godinom, prema podacima Federalna agencija za građansko obrazovanje prijavio.

Jedna od glavnih promjena je reforma prioriteta zapošljavanja. Prije su centri za zapošljavanje bili dužni svim tražiteljima posla ponuditi razumno zaposlenje, ali je taj prioritet ukinut. Umjesto toga, sada bi fokus trebao biti na dugoročnom zapošljavanju i kvalifikacijama tražitelja posla. Pritom su zaštitna sredstva povećana s 10.000 eura na 40.000 eura - za svaku dodatnu osobu u zajednici potreba dodaje se 15.000 eura.

Oštre sankcije i novi propisi

Uzbudljiv element u aktualnim događajima je trostupanjski sustav sankcija koji se primjenjuje u slučaju kršenja dužnosti. Pomoć se može smanjiti ako primatelji naknade odbiju sudjelovati u razgovorima o zapošljavanju. Ovaj sustav ima za cilj motivirati korisnike da se aktivno zalažu za svoju integraciju na tržište rada. Zanimljivo, sindikalne stranke zalažu se za povratak na stara pravila i traže da se građanima ukinu beneficije ako im se uskrati rad.

Kako bi se što bolje ocijenila reforma beneficija građana, do kraja 2026. godine planirana je opsežna znanstvena analiza Federalnog zavoda za zapošljavanje. Ostaje pitanje kako sami građani ocjenjuju te mjere? Uostalom, od siječnja do kolovoza 2024. zabilježen je porast od 8 posto u integraciji bivših korisnika naknade na tržište rada.

Tema novca građana ostaje uzbudljiva i sigurno će i dalje izazivati ​​rasprave. Ostaje za vidjeti kako vlada planira prevladati izazove koji dolaze.