Kriza mirovina: Svaki četvrti Nijemac prima manje od 1300 eura!

Kriza mirovina: Svaki četvrti Nijemac prima manje od 1300 eura!

U Njemačkoj je situacija s mirovinama tema koja uvijek izaziva rasprave. Glasno zvjezdica Više od jednog od četiri Nijemca koji su uplaćivali mirovinsko osiguranje najmanje 45 godina prima mirovinu manju od 1300 eura mjesečno. Ovo je znak upozorenja za mnoge umirovljenike koji se moraju pomiriti s ograničenim proračunom.

U prosjeku više od 5,5 milijuna umirovljenika s pripadajućim stažom prima mirovinu od 1668 eura. Postoje jasne razlike među regijama: Dok umirovljenici u Zapadnoj Njemačkoj primaju u prosjeku 1.729 eura, umirovljenici u Istočnoj Njemačkoj primaju samo 1.527 eura. Posebno su upečatljive razlike između saveznih država: u Hamburgu je najviša mirovina 1787 eura, dok je Tiringija najniža mirovina sa samo 1491 eurom.

Rodna perspektiva i siromaštvo u starosti

Rodni jaz u mirovinama također je relevantna tema koja se često zanemaruje u javnoj raspravi. Muškarci u prosjeku primaju 1.778 eura, dok se žene moraju zadovoljiti znatno manjim iznosom od 1.449 eura. Ta nejednakost znači da siromaštvo u starijoj dobi teže pogađa žene. Statista izvješćuje da će se 2022. oko 19,4 posto starijih žena smatrati u riziku od siromaštva, dok je ta stopa za muškarce samo 15,1 posto.

Razlozi za ovu nejednakost su različiti. Žene često rade skraćeno radno vrijeme, preuzimaju više neplaćenog rada na brizi i stoga imaju niža mirovinska prava. Osim toga, brojevi iz bpb da oko 17 posto umirovljeničkih kućanstava i 27 posto kućanstava s umirovljenicima ima neto prihod manji od 1300 eura. Ovo je posebno alarmantno ako uzmete u obzir da je oko 660 000 ljudi u Njemačkoj 2022. ovisilo o osnovnoj sigurnosti - rekordan broj.

Umirovljenička kućanstva vs. umirovljenička kućanstva

Drugi zanimljiv aspekt je razlika između umirovljeničkih kućanstava i umirovljeničkih kućanstava. Umirovljenicima je puno bolje: oko 60 posto ih je u gornjem dohotku od 3600 eura, dok taj status ostvaruje samo 11 posto umirovljeničkih kućanstava. Financijska podjela također je vidljiva u podacima o raspodjeli dohotka, koji pokazuju zabrinjavajuću akumulaciju siromaštva u dohotku.

Dietmar Bartsch iz ljevice u tom kontekstu govori o “indikaciji siromaštva za politiku” i poziva na temeljni zaokret u mirovinskoj politici. Kritizira stabilizaciju visine mirovina na 48 posto i ističe da su niže mirovine često samo dio problema. Vlada, međutim, naglašava da brojke ne odražavaju cjelokupnu financijsku situaciju pogođenih, jer i drugi izvori prihoda mogu igrati ulogu.

Posebno su pogođeni oni koji primaju niže mirovine zbog kratkog staža osiguranja. Kombinacija niskih zakonom propisanih mirovina i nedostatka mirovina poduzeća stvara začarani krug siromaštva u starosti, što posebno teško pogađa samostalne samozaposlene osobe i osobe u sektoru s niskim plaćama.

Rasprava o mirovinskoj reformi više je od puke političke rasprave. To utječe na milijune ljudi u Njemačkoj koji se moraju bojati za svoju financijsku sigurnost u starosti. S obzirom na sve veći broj umirovljenika i sve veće razlike u mirovinama, ostaje za vidjeti kako će političari reagirati na to.