100 dana Merzove vlade: kritika mlake najavne proze!

100 dana Merzove vlade: kritika mlake najavne proze!

U Kölnu, nakon 100 dana crno-crvene savezne vlade pod kancelarom Friedrichom Merzom (CDU), politički krajolik predstavlja zanimljivu, iako problematičnu sliku. Nije slučajnost da kritike dolaze s raznih strana. SR.de prenosi navode iz oporbe, udruga, pa čak i iz vlastitih redova koji se tiču ​​Merzova stila komuniciranja. Merz stoga koristi “ogromnu najavnu prozu” u kojoj nema željenog obrata nakon sloma semaforske vlade.

Politolog Albrecht von Lucke u tom kontekstu kritizira neangažiranost SPD-a i vlastite stranke te naglašava da je AfD u usponu. Ta slabost SPD-a, čije se ankete kreću tek oko 10 posto, čini koaliciju krajnje nestabilnom. U Saarlandu postoje blagi pozitivni signali iz industrije, ali općenito je gospodarstvo i dalje u dubljoj recesiji. IHK ove godine predviđa pad gospodarske proizvodnje od oko 1 posto.

Kritične odluke i njihove posljedice

Posebno kontroverzna odluka je Merzova odluka da ograniči isporuke oružja Izraelu. Ovaj potez ne samo da je izazvao previranja u političkom krajoliku, već je izazvao i protivljenje njegove vlastite stranke. Savezna vlada može se pohvaliti uspjesima u vanjskoj politici, poput potpore američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u NATO-u, ali je unutarnja kohezija u opasnosti. Prijepori su, među ostalim, oko konstituiranja sudačke pozicije, što bi moglo dodatno opteretiti koaliciju.

Druga točka o kojoj se u javnosti žestoko raspravlja jest Merzovo postizanje većine s AfD-om na zahtjevu koji, međutim, ne rezultira nikakvim obvezujućim zakonima. n-tv.de bavi se Merzovom vjerodostojnošću i mogućim utjecajem njegovog kršenja date riječi na njegovu političku karijeru. Na predstojećem glasovanju moglo bi doći do još jednog glasovanja s glasovima AfD-a, što očito izaziva pauzu birača.

Ankete i stanje stranaka

Trenutno političko raspoloženje je napeto. Glasno Statista 63 posto ispitanih dalo je do znanja da Merz unatoč teškoćama neće izgubiti utjecaj. To je čudno, jer on je bio prvi kandidat za kancelara u Saveznoj Republici koji se morao boriti za svoju većinu u drugom krugu glasovanja. CDU/CSU osvojio je 28,6 posto drugih glasova na izborima, dok je AfD postao najveća oporbena frakcija s 20,8 posto.

Za Uniju će biti važno ne samo pohvaliti se svojim uspjesima u vanjskoj politici, već i prihvatiti izazove poput slabosti SPD-a i uspona AfD-a. Birači zahtijevaju jasnoću oko pozicija, a unutarstranački sporovi mogu se brzo odraziti na stanovništvo u cjelini. Povjerenje birača je u pitanju i ostaje pitanje kako će koalicija odgovoriti na ovaj pritisak?