Nadzor u fokusu: Mannheimski model upozorava građane!
Mannheim testira nadzorne kamere podržane umjetnom inteligencijom za analizu ponašanja od 2018. Rasprave o sigurnosti i zaštiti podataka se rasplamsavaju.

Nadzor u fokusu: Mannheimski model upozorava građane!
U Mannheimu se trenutno testira uzbudljiv pilot projekt videonadzora, koji već izaziva veliko uzbuđenje u drugim gradovima. Šetajući gradom, Svenja, žena u kasnim tridesetima, na tržnici je primijetila nekoliko nadzornih kamera koje su ne samo snimale, već i analizirale njezino ponašanje. U Mannheimu je instalirano ukupno 70 kamera, od kojih 46 koristi pametan softver koji im omogućuje prepoznavanje uzoraka kretanja. Uređaji za nadzor pretvaraju ljude u figure i bilježe pokrete kao što su udarci rukama, nogama ili čak agresivni položaji. Kako netzpolitik.org izvještava, takozvani “Mannheimski model” aktivan je od 2018. i namijenjen je dokumentiranju kriminalnog i “normalnog” ponašanja.
Praćenje se odvija u policijskom zapovjedništvu i situacijskom centru u Mannheimu, gdje se alarmira u slučaju sumnjivih kretanja. Ono što je posebno: snimke se čuvaju najmanje 72 sata, a mogu se čuvati i do 28 dana ili duže ako su relevantne za policiju. Unatoč sigurnosnim aspektima, među stanovništvom Mannheima vlada mješovito raspoloženje; neki se građani osjećaju sigurnije, dok su drugi kritični prema nadzoru.
Sigurnost i tehnologija
U akcijskom planu koji su predstavili ministar unutarnjih poslova Thomas Strobl i gradonačelnik Christian Specht, videonadzor se razmatra kao dio strategije za veću sigurnost u Mannheimu. Trenutno je u gradu postavljeno 68 nadzornih kamera, od kojih 10 ima umjetnu inteligenciju. Ove AI kamere programirane su za otkrivanje određenih pokreta, što omogućuje uzbunjivanje policije, npr SWR izvješća. Plan je kontinuirano povećavati broj AI opreme do kraja 2026. Osim toga, pravni temelj za nadzor trebao bi biti osiguran novim pravnim mišljenjem, što bi moglo dodatno legitimizirati njezinu upotrebu.
Sigurnosne vlasti naglašavaju da tehnologije nastavljaju učiti, a broj lažnih uzbuna sve je manji. Međutim, ljudski policijski službenici i dalje odlučuju hoće li aktivno intervenirati nakon analize videa. Uvođenje zone zabrane oružja u dijelovima gradskog središta, koje je na snazi od prosinca 2023., također pokazuje da se Mannheim fokusira na prevenciju, posebice noću vikendom.
Globalna perspektiva
Također je uzbudljivo gledati izvan granica grada: istraživanje berlinske tvrtke za zaštitu podataka heyData pokazuje da videonadzor diljem svijeta poprima različite dimenzije. U Pekingu se koristi više od 800.000 kamera, dok u Londonu, primjerice, prati oko milijun kamera, a gustoća je oko 600 kamera po četvornom kilometru. Za njemačke gradove, međutim, broj javnih kamera je relativno nizak jer se primjenjuju stroge smjernice za zaštitu podataka kao što je GDPR, koje podrazumijevaju mnoga ograničenja, kao što ComputerBild opisuje. Ove razlike pokazuju da uporaba tehnologije nadzora uvelike ovisi o određenom društvenom kontekstu.
Uz stalne rasprave o pravilnom korištenju tehnologija nadzora, jasno je da tema postaje sve hitnija i da se sigurnosni aspekti i zaštita podataka moraju shvatiti ozbiljno. Model Mannheima mogao bi poslužiti kao primjer za druge gradove da pokrenu slične pristupe. Ali ostaje pitanje: Koliko je nadzora potrebno da se osigura sigurnost bez skliznuća u stanje nadzora?