Donja Saska u dilemi emisija: Čisti i prljavi automobili u usporedbi!
Lüchow-Dannenberg ima najveći udio starih standarda emisija u Donjoj Saskoj. Studija rasvjetljava razlike.

Donja Saska u dilemi emisija: Čisti i prljavi automobili u usporedbi!
U Donjoj Saskoj postoji šarolika slika kada je riječ o vrstama vozila na cestama. Prema trenutnoj analizi Savezne uprave za motorni promet (KBA), ovdje se nalaze i najčišći i najprljaviji automobili u zemlji. Standardi emisija iz vozila uvelike se razlikuju i vrlo su različito raspoređeni u različitim registracijskim područjima. Udio automobila sa starim standardima emisije, tj. Euro 1 do Euro 4, kreće se između 10% i 33,7%. Najveći udio je posebno uočljiv u Wendlandu (Lüchow-Dannenberg) s 33,7%, a slijede Nienburg i Salzgitter, gdje oko 30% vozila ima stare standarde emisije.
U oštroj suprotnosti s ovim je Wolfsburg, grad koji ima najmanji udio starih standarda emisija od 10,9%. Ne postoji drugo mjesto u Njemačkoj s još boljom vrijednošću. Ovdje grad posebno ima koristi od prisutnosti VW-a, što dovodi do kupnje mnogih novih automobila i službenih automobila. Zaposlenici VW-a uživaju i posebne ponude pri kupnji novih automobila, što objašnjava kontinuirani porast novih automobila. U Wolfsburgu ima impresivnih 973 automobila na 1000 stanovnika, što znači da u prosjeku na jednu odraslu osobu dolazi više od jednog automobila.
Električna revolucija i njezino širenje
Statistika o električnim automobilima donosi još jednu zanimljivu činjenicu: Wolfsburg također vodi sa 77,2% vozila s novim Euro 6 standardom emisija. Za usporedbu: u gradovima kao što su München, Ingolstadt i Stuttgart ovaj udio je samo između 62,7% i 64,8%. Time je jasno da prihodi građana imaju značajan utjecaj na kupnju novih i ekološki prihvatljivih vozila. Čini se da bogata područja ovdje imaju dobre ruke.
Nove registracije na tržištu automobila pokazuju još jedan trend: Lewk 2025, udio novih registracija benzinskih i dizel vozila je pao. U svibnju 2025. novoregistrirano je samo 28,4% automobila na benzin i 14,7% vozila na dizel, što odgovara padu od 24,1% odnosno 21,8% u odnosu na prethodnu godinu. Nasuprot tome, hibridna vozila su doživjela značajan porast od 38,5%, a električni automobili od 18%. To pokazuje da se sve više ljudi okreće alternativnim pogonima.
Emisije: gorući problem
Ali ne ide sve glatko, pokazuju podaci Federalne agencije za okoliš. Prometni sektor jedva da je pridonio smanjenju emisija stakleničkih plinova. Zapravo, udio prometa u ukupnim emisijama porastao je s 13% u 1990. na 22% u 2023. Promet je odgovoran za 37% emisija dušikovih oksida i 17% emisija čestica u Njemačkoj. Iako su emisije čestica iz prometa smanjene za oko 63% od 1995. godine, motorizirani cestovni promet ostaje glavni uzrok ovog problema sa zrakom.
Zrak u gradskim područjima jako je onečišćen dušikovim dioksidom, prvenstveno zbog visokih emisija iz kamp vozila. Ostaje jasno da Njemačka još mora prijeći dug put kako bi ispunila svoje ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti do 2045.
Općenito, to pokazuje da razvoj u interakciji automobila, emisija i standarda emisija u Donjoj Saskoj, a posebno u Wolfsburgu, može biti revolucionaran za cijelu Saveznu Republiku. Trend prema novim pogonima i tehnologijama koji bi mogli poboljšati kvalitetu zraka u budućnosti ostaje pozitivan.