Kritika Netanyahuove politike: 150 stručnjaka traži promjenu kursa Njemačke

Kritika Netanyahuove politike: 150 stručnjaka traži promjenu kursa Njemačke

U aktualnom političkom krajoliku tema bliskoistočnog sukoba prisutnija je nego ikada. Razlog je oštra kritika desničarske ekstremističke vlade premijera Benjamina Netanyahua. Prema izvješću Deutschlandfunka, više od 150 stručnjaka iz različitih područja vidi potrebu za radikalnom promjenom kursa njemačke bliskoistočne politike. Ovi stručnjaci naglašavaju hitan poziv na ratovanje vođeno međunarodnim pravom kako bi se povećao pritisak na tvrdolinijaše s obje strane, uključujući nametanje zabrana putovanja i zamrzavanje imovine.

Političku doktrinu raison d'état, koja se često stavlja iznad pravnih i moralnih obveza Njemačke, stručnjaci smatraju problematičnom. Ova doktrina ne samo da ignorira osnovna prava Palestinaca, već također ignorira sudbinu izraelskih talaca. Potpisan od strane poznatih osoba, uključujući bivšeg visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella i bivšeg visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Mary Robinson, apel dovodi u igru ​​povijesnu odgovornost Njemačke za holokaust. To se radi u cilju zaštite židovskog života i borbe protiv antisemitizma, s naglaskom da se odšteta ne smije vršiti na štetu trećih strana.

Pravni okvir

Ali što je sa statusom Palestine? Situacija međunarodnog prava sa sobom nosi mnoga pitanja. Oko 150 zemalja već priznaje Palestinu kao državu ili to planira učiniti. Prema Tagesschauu, mnoge zapadne vlade, uključujući Njemačku, podržavaju dvodržavno rješenje u kojem Palestina uključuje Zapadnu obalu, pojas Gaze i istočni Jeruzalem. Ovo rješenje, koje zahtijeva pravno utemeljenu definiciju države, predviđa tri središnja kriterija: državni narod, državni teritorij i efektivnu državnu vlast. Iako stanovništvo Palestine ispunjava kriterije za državni narod, pitanje učinkovite državne vlasti ostaje kontroverzno. Wikipedia ističe da autonomna vlast na Zapadnoj obali i Hamas u Pojasu Gaze čine kontroverzna kontrolna tijela.

Ono što je posebno zanimljivo je da je Međunarodni sud pravde osudio izraelsku politiku naseljavanja protivnom međunarodnom pravu. U tom kontekstu postavlja se i pitanje može li pravo naroda na samoodređenje nadomjestiti nedostatak državne vlasti. Politički pritisak kroz priznanje Palestine svakako bi mogao pridonijeti prisiljavanju Izraela da ozbiljno shvati svoje obveze prema međunarodnom pravu, čak i ako su prethodna priznanja do sada imala malo učinka.

Izazovi dvodržavnog rješenja

Postoji široka podrška ideji dvodržavnog rješenja u kojem postoje i Izrael i Palestina, ali provedba je i dalje prepuna izazova. Konkretno, sporazum o prihvaćenim granicama i veliki broj ilegalnih naselja na Zapadnoj obali stoje na putu napretku. Izraelske barijere također sprječavaju stvarnu vezu između izraelskog i palestinskog teritorija. dnevne vijesti javlja da palestinska strana zahtijeva liniju prekida vatre iz 1967. kao granicu, ali to Izrael ne prihvaća. Put do priznanja neovisne palestinske uprave protkan je političkim i teritorijalnim preprekama koje je teško prevladati.

Ukratko, može se reći da je situacija u regiji, a posebno rasprava o dvodržavnom rješenju i dalje izrazito eksplozivna. Ostaje za vidjeti kako će međunarodna zajednica odgovoriti na zahtjeve i hoće li doista biti pokrenut novi kurs njemačke bliskoistočne politike.