Hamburg i Schleswig-Holstein traže milijarde za civilnu zaštitu!

Hamburg i Schleswig-Holstein traže milijarde za civilnu zaštitu!

U zajedničkoj inicijativi, vlade Hamburga i Schleswig-Holsteina pozvale su na hitno financijsko jačanje civilne zaštite u Njemačkoj. Premijer Daniel Günther (CDU) komentirao je to nakon sastanka vlada dviju zemalja i naglasio potrebu stvaranja čvrste osnove za civilnu zaštitu. Poziv uključuje početno ulaganje od 10 milijardi eura, nakon čega slijedi dodatnih 20 milijardi eura za poboljšanje napetih sigurnosnih struktura i ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva. Taj bi zahtjev trebao biti uzet u obzir u planiranom posebnom fondu kako bi se ojačala obrambena sposobnost zemalja, posebice u vremenima geopolitičkih neizvjesnosti poput onih uzrokovanih ruskim napadom na Ukrajinu. Boyens Medien izvještava da bi potrebna ulaganja također trebala poslužiti za povećanje doprinosa „Operacijskom planu Njemačka” (OPLAN DEU).

No, što ova inicijativa konkretno znači za građane? Prije svega, radi se o boljoj zaštiti kritične infrastrukture, poput vodoopskrbe i tvrtki vezanih uz naoružanje. Udruga njemačkih okruga (DLT) nedavno je organizirala vrlo posjećen događaj na ovu temu koji je okupio upravitelje okruga iz cijele Njemačke. Središnji rezultat sastanka bio je dokument o stajalištu pod nazivom „Učiniti civilnu zaštitu učinkovitijom!“, koji poziva na kombinaciju vojnih i civilnih službi potpore. Istaknuto je kako je važno stvoriti suvremenu osnovu u civilnoj zaštiti kako bi se što bolje pripremili za buduće izazove. Landkreistag naglašava da stanje sigurnosne politike u Europi zahtijeva ponovno promišljanje.

Podijeljena odgovornost u civilnoj zaštiti

Ključ učinkovite civilne zaštite leži u boljem umrežavanju između sigurnosnih tijela, službenika za pomoć u katastrofama i industrijskih tvrtki. Novi operativni plan, koji je na snazi ​​od ožujka 2024., ima za cilj promovirati tu suradnju i definirati jasne procedure u slučaju napetosti i obrane. Savezna vlada planira poboljšati potrebne strukture i povećati učinkovitost pomoći u katastrofama iz federalne i državne perspektive. Katrima objašnjava strategije koje su se provodile otkad je strategija civilne zaštite revidirana 2002. i koji je napredak već postignut.

Ne mogu se zanemariti izazovi koje nose užasi prošlosti i sadašnje geopolitičke napetosti. Poplave na Elbi 2002. i napadi 11. rujna 2001. imali su dugotrajan utjecaj na njemačku civilnu zaštitu i jasno pokazali koliko su važni dobro funkcionirajuća infrastruktura i bliska suradnja. Odgovornost između federalnih, državnih i lokalnih vlasti smatra se ključnom, posebno u vrijeme kada su hibridne prijetnje prisutnije nego ikad. Građane treba bolje zaštititi upravljanjem rizicima, modernom opremom i poboljšanim sustavom upozoravanja.

Sve u svemu, jasno je da zahtjevi iz Hamburga i Schleswig-Holsteina nisu samo odgovor na trenutne izazove, već i dio opsežnog plana za poboljšanje sigurnosne arhitekture u Njemačkoj. Kako bismo bili orijentirani na budućnost i otporni, svi uključeni moraju se udružiti i zajedno razvijati rješenja.