Sukob eskalira: Izrael bombi iranske nuklearne ciljeve, što sada?
Izrael-iranski sukob eskalira: napadi na nuklearne ciljeve, međunarodne brige i ulogu Sjedinjenih Država u fokusu.

Sukob eskalira: Izrael bombi iranske nuklearne ciljeve, što sada?
Sukob Izraela i Irana doživio je zabrinjavajuću eskalaciju u posljednjih nekoliko dana. U petak, 13. lipnja 2025. godine, Izrael je izveo opsežne napade na iranske ciljeve, uključujući nuklearne postrojenja i objekte revolucionarnih stražara. Ovo je bio prvi veliki napad u iranskim granicama. Napadi nazvali "preventivni schlag" izraelskog ministra obrane Izrael Katz ima za cilj neutralizirati navodnu "neposrednu i egzistencijalnu prijetnju" za Izrael. Predsjednik Izchak Herzog osvrnuo se na sve prijeteći nuklearni kapacitet Irana, koji je predstavljao ozbiljnu opasnost az-online.de.
Reakcija Teherana na ovu agresiju nije bila dugo u dolasku. U noći u ponedjeljak, 16. lipnja, Iran je započeo napade s Hyperschallrakets na Izraelu. U isto vrijeme, Izrael je nastavio bombardirati vojne i atomske objekte u Iranu. U izraelskim napadima ubijeno je nekoliko zapovjednika visokih rangiranja iz zrakoplovnih snaga i vodećih nuklearnih istraživača. Čak i ako izraelska populacija pretežno podržava napade, ubojstvo znanstvenika koji rade na iranskom nuklearnom programu postavljaju visoku pitanja međunarodnog prava. Stručnjaci poput međunarodnih pravnika Dominika Steigera tvrde da je preventivni utjecaj dopušten samo ako postoji izravna prijetnja. Prema ovom mišljenju, rizik od iranskog napada bio je previše apstraktan da bi bio opravdan, prema ZDF.
Novi međunarodni zakon koji se definira?
Ozbiljnu situaciju osvijetlili su stručnjaci poput Michaela Wolffsohna, koji u analizi naglašava da bi vojni poraz Irana mogao dovesti do domaćih promjena. Međutim, ta se nada protivi postojećem međunarodnom pravu, što se u ovom sukobu ne primjenjuje jasno. Stručnjaka za političara i sukoba Claudia Baumgart-Ox opisuje Iran kao ozbiljnu prijetnju, posebno zbog prijetnji istrebljenja i potpore terorističkim skupinama poput Hamasa i Hisbollaha. Ovi glumački čimbenici dovode u pitanje stabilnost u regiji i potiču rizik od daljnjih eskalacija. Izraelske napade vidi kao ne-internacionalni zakon, jer nije došlo do izravnog iranskog napada na Izrael, kao [watson.de] (https://politik.watson.de/politik/analyse/804913649-israel-und-iran-experten-zu-voelkelklecht-atomstreit-und-und-und-und-und-und-und-und-und- and
Međunarodna zajednica ima situaciju s velikom zabrinutošću. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) posebno upozorava napredak u iranskom nuklearnom programu. Thorsten Bonacker sa Sveučilišta u Marburgu upozorava da eskalacija ugrožava mogućnost nuklearnog sporazuma i vjeruje da prijeteća površinska vatra u regiji malo je vjerojatno sve dok saveznici Irana poput Rusije i Kine ne interveniraju aktivno.
Ako sukob dodatno uzbudljiv, to bi moglo dovesti do ozbiljnih učinaka na svjetski poredak. Prema Wolffsohnu, međunarodno pravo mora biti prilagođeno kako bi se zajamčila država prava na samoobranu. Trenutne geopolitičke napetosti također ističu deficit međunarodnih sporazuma i poteškoće povezane s održavanjem mira u tako složenoj regiji.
Lokacija ostaje napeta i ostaje za vidjeti mogu li se diplomatski razgovori voditi za de -escaliranje nasilja i pronaći mirno rješenje. Dok Izrael nastavlja svoju strategiju, stav Sjedinjenih Država i međunarodnih aktera mogao bi biti presudan kako bi se spriječila daljnja nesreća.