Masovni napad dronovima na Kijev: grad u plamenu i kaosu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Masovni ruski napad dronovima na Kijev 4. srpnja 2025.: Civilna obrana i međunarodne reakcije u fokusu.

Massiver russischer Drohnenangriff auf Kiew am 4. Juli 2025: Zivilschutz und internationale Reaktionen im Fokus.
Masovni ruski napad dronovima na Kijev 4. srpnja 2025.: Civilna obrana i međunarodne reakcije u fokusu.

Masovni napad dronovima na Kijev: grad u plamenu i kaosu!

U Kijevu zrak sada ponovno postaje oštriji. Deseci ruskih borbenih dronova napali su ukrajinsku prijestolnicu, as Radio Euskirchen prijavio. Kaos je bio neizbježan jer su napadi dronovima izazvali nekoliko požara u okrugu Solomyanka. Tu su gorjeli uglavnom stambeni objekti, što situaciju civilnog stanovništva čini još dramatičnijom. Zasad nema informacija o eventualnim žrtvama, no i iz drugih dijelova grada javljaju se o šteti od napada.

Gradonačelnik Vitalij Kličko obavijestio je stanovnike o aktivnoj protuzračnoj obrani na istočnoj obali Dnjepra. Zvuk protuzračne paljbe mogao se čuti u Kijevu nekoliko sati, dok su ukrajinske zračne snage izvijestile da je ruska vojska upotrijebila najmanje jednu hipersoničnu raketu Kinžal. Ovo naglašava kontinuiranu brutalnost sukoba, koji sada traje više od tri godine i tjera Ukrajinu da se neumorno bori kako bi se obranila.

Porast napada u cijeloj zemlji

Ali nije samo Kijev bio pogođen ovom nasilnom eskalacijom. Ukrajinske zračne snage također su upozorile na povećanje bespilotnih letjelica u drugim regijama, uključujući Poltavu, Čerkasi, Kirovograd i Žitomir, prema izvješću Daily Mirror bio priveden. Rusija svakodnevno izvodi napade na civilne ciljeve, a patnje među civilnim stanovništvom postaju sve dramatičnije. Ti napadi ne samo da oštećuju infrastrukturu, već rezultiraju i sve većim brojem žrtava.

Međunarodna zajednica postaje sve zabrinutija zbog ove agresije. Predsjednik Volodymyr Zelenskyj stoga neprestano poziva na jačanje protuzračne obrane i veću potporu zapadnih saveznika. NATO također prati razvoj događaja i raspravlja o mogućoj vojnoj potpori i diplomatskim pristupima za deeskalaciju situacije.

Civilno stanovništvo na nišanu

Situacija je napeta. Sukob već ima drastičan utjecaj na civilno stanovništvo. Izvješća o katastrofama poput onih u Odesi ili Harkovu, gdje su pogođene stambene zgrade i ima mrtvih i ozlijeđenih, uobičajena su pojava. U tim gradovima bol je bila stvarna: nedavni napad u Odesi rezultirao je uništenjem višekatnice, ostavljajući najmanje dvoje mrtvih i desetine ozlijeđenih. U Kharkivu je također jedna osoba poginula i ozlijeđena.

Međunarodna zajednica, uključujući crkve i nevladine organizacije, zabrinuta je zbog patnje civila i pojačava humanitarnu pomoć. Istodobno, Ukrajina također izvodi protunapade, primjerice u moskovskoj regiji, čak se raspravlja o snižavanju dobi za regrutaciju s 25 na 18 godina. Izvještavanje o sukobu uvelike varira između zapadnih i ruskih medija, odražavajući složenu geopolitičku stvarnost.

Rat u Ukrajini, u čijem su središtu napadi bespilotnim letjelicama, jasno daje do znanja da cijeli sukob ima ne samo vojne, već i dalekosežne društvene, političke i ekonomske posljedice. Nažalost, ne nazire se kraj i međunarodna zajednica je suočena s izazovom pronalaženja učinkovitih mjera za rješavanje sukoba dok civili trpe zbog stalnih napada.